Bolest ovisnosti je ponajprije ljudski, društveni, a tek potom medicinski problem. Nastaje i razvija se u društvu. Nije genetski nasljedna, nije ni zarazna, ne bira spol ni rod, zahvaća i bogate i siromašne; za razliku od medicinskih bolesti, od nje ne pati samo pojedinac, nego i njegova obitelj i šira društvena zajednica, pa se ovisnikom bavi „multidisciplinarni tim, a vodeća metoda rada jest grupna terapija“ (Z. Zoričić). S druge strane, ovisnost je bolest od koje mnogi jako dobro i udobno žive: pojedinci koji nude sredstva ovisnosti, poduzeća i karteli koji ih distribuiraju, države koje na njima ubiru poreze.
Slobodu mijenjaju za ropstvo
Bolest ovisnosti nije zahvatila samo nerazvijene, nego ponajviše razvijene zemlje svijeta razarajući njihovo ionako krhko društveno tkivo. Ne čudi, stoga, da su mnogi pojedinci, ali i državne institucije odredili i posebno vrijeme u kojem bi upoznali građane s opasnostima te opake i gotovo neizlječive bolesti.
Tako se u Hrvatskoj mjesec borbe protiv ovisnosti obilježava upravo sada, od 15. studenoga do 15. prosinca. U tome bi razdoblju - prema naputcima i očekivanjima Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo - županijske službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti trebale, u suradnji s ostalim tijelima lokalne uprave, organizirati stručne skupove na kojima bi sudjelovale i škole s njihova područja. U tome bi im trebala pomoći brojna tijela državne uprave, nevladine organizacije i „nositelji aktivnosti provedbe nacionalne strategije i akcijskog plana suzbijanja zloporabe droga na lokalnoj razini“.
Koliko je bolest ovisnosti postala općesvjetskom bolešću, pandemijom koja prijeti ucrvotočiti svijet, pokazuje i međunarodna konferencija „Droge i ovisnost – zapreka cjelovitom ljudskom razvoju“, održana u Vatikanu od 29. studenoga do 1. prosinca 2018. pod pokroviteljstvom pape Franje.
Sudionici skupa bavili su se svim oblicima suvremenih ovisnosti: ovisnostima o drogama, alkoholu, igrama na sreću (kockanju), seksu i pornografiji kao i ovisnostima o digitalnim i društvenim mrežama. Na kraju konferencije papa se obratio njezinim sudionicima.
Pošao je od teze da su suvremena društva izložena neprestanim socijalnim i kulturnim promjenama, da ih karakteriziraju konzumerski kapitalizam, samodostatnost, gubitak vrijednosti, egzistencijalna praznina, oslabljene međuljudske veze i odnosi. Uz to, moderna društva izložena su raznoraznim patologijama koje su posljedica sekulariziranoga, obezduhovljenoga kulturnog ozračja, što u bitnome utječe na pojavu ovisnosti o drogama koja je već, ističe papa, postala „otvorenom ranom u našemu društvu“ jer žrtve ovisnosti, „kada jednom upadnu u tu mrežu, žrtvuju svoju slobodu u zamjenu za ropstvo“.
Stoga je sve one koji nude i prodaju droge papa nazvao „trgovcima smrću“ i istaknuo da borba protiv „trgovaca smrću“ nije dužnost i zadaća samo vladâ današnjih država, nego i njegove Crkve koja se treba pobrinuti za uspostavu takvog oblika humanizma u suvremenome svijetu koji će vratiti ljudsku osobu u središte društveno-gospodarsko-kulturalnog razgovora“. A kako je riječ o ljudskom, društvenom problemu, tada u tome društvu sve treba biti povezano tako da mreže solidarnosti i blizine budu uspostavljene s onima koji trpe od tih patologija. U tome smislu, za papu Franju postoji samo jedna politika: potreba sinergijskoga djelovanja Države i Crkve.
Ceh za liječenje
No, je li sve to što papa preporučuje moguće postići, ako državi veliki dio proračuna pune upravo „trgovci smrću“. U obrazloženju ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka Državnoga proračuna RH za prvo polugodište 2018. nalazimo da je RH u tome razdoblju ostvarila gotovo polovicu (46,4%) godišnjeg plana i prikupila 7,1 milijardu kuna i zbog rasta prihoda „od trošarina na duhanske proizvode od 22,5%, na pivo (od 3,5%), na alkohol i alkoholna pića (od 15%), zatim od poreza na dobitke od igara na sreću u iznosu od 174,8 milijuna kuna, i naknade za njihovo priređivanje u iznosu od 383,3 milijuna kuna.
“ Prema upravo usvojenome proračunu RH za 2018., država će ubrati prihode samo od igara na sreću u iznosu od 436.892.512 kuna. Postavlja se pitanje, isplati li se državi naplaćivati poreze od djelatnosti koje naciju čine bolesnom i nesposobnom za normalno funkcioniranje i potom taj novac trošiti na liječenje više od 300 tisuća alkoholičara, 50.000 patoloških ovisnika o kockanju kao i na liječenje tako velikog broja osoba u radno aktivnoj dobi (15-64 godine) zbog zloporabe opijata.
VIDEO: Skrivena droga u kamionu hladnjači
Odličan članak, čestitke autoru. U jednoj emisiji "Noćne more" pokojni Željko Malnar posprdno je izrekao nešto što se uistinu ostvaruje. Izjavio je kako je najbolji put za izlaz iz gospodarske krize legalizacija svih vrsta droga pa kad se svi "navuku" onda lupit' porez i proračun je pun da puniji biti ne može! Nažalost to se u današnje doba uistinu perfidno sprovodi od strane ovih odnarođenih političara. Ponašanje "crkve", uz iznimku pojedinaca poput biskupa Košića, u najmanju ruku je mlohavo, a njihove riječi, uz časne iznimke poput navedenog biskupa, imaju snagu i djelotvornost dječjeg prdca. Crkva je trenutno možda i veće razočarenje od medija i političara na čije smo izdajništvo i kleptomaniju već gotovo naviknuti jer upravo najveći crkveni vjerodostojnici prve redove na svetoj misi za sve važnije blagdane rezerviraju isključivo za političke spodobe kojima je mjesto u Remetincu, a ne u katedrali.