Domaći pivarski ječam, čijim se sladom hvali sve više hrvatskih pivovara, već je u silosima. No dok ne padnu i zadnji otkosi pšenice, ratari neće znati koliko će i hoće li uopće na njemu zaraditi.
Prva klasa, a ne plaća se tako
Matija Brlošić, koji ima 30-ak hektara pod pivarskim ječmom kaže kako se cijena ječma starim, ali još važećim pravilnikom veže uz prosječnu otkupnu cijenu pšenice i obično je 10-20% viša. Njega bi sada trebalo uskladiti s novim pravilnikom za pšenicu, koji točno propisuje kvalitativne parametre za određenu klasu. No dok se to dogodi, premium pšenica, koja se ovih dana plaća 1,20-1,25 kn/kg, ove bi godine mogla ispasti isplativija od ječma.
– Otkupljivači od nas kupuju samo prvu klasu ječma, što znači da bi ga onda trebali vrednovati po cijeni prve klase pšenice, umjesto po prosječnoj. Tada bismo za ječam dobili najmanje 1,40 kuna za kilogram, što bi bilo korektno. No do jesenskog finalnog obračuna, nakon što se prosječne otkupne cijene pšenice za srpanj i kolovoz objave putem TISUP-a, ratarima se zasad plaća oko 0,90 kn/kg – kaže Brlošić, uvjeren kako bi proizvodnja ječma u Hrvatskoj bila i veća da se ne ugovara bez unaprijed određenih cijena. Tko prihvaća takve uvjete radit će, a tko ne želi – neće, priča Brlošić. No zaboravlja se, dodaje, da je otkupljivačima ječam dohodovna kultura, a ratarima tek plodored kojega, budu li nezadovoljni cijenama ne moraju sijati.
Ove godine ječam je požnjeven s 54 tisuće hektara. Prinosi su prosječnih 6 t/ha, a od toga je oko 40% pivarskog, spremnog za proizvodnju domaćeg slada, sirovine za proizvodnju piva, od koje veliki dio završi i u izvozu. Mira Špehar, direktorica kvalitete, logistike i laboratorija Slavonija Slada u vlasništvu belgijskog Boortmalta, kaže kako su dosad zaprimili 60.000 tona pivarskog ječma.
– Prijem ječma je još u tijeku i do kraja žetve očekujemo oko 65.000 tona, dok je kapacitet tvornice oko 65 tisuća tona slada za što nam treba oko 75 tisuća tona ječma. Ostatak ječma tako ćemo uvesti, uglavnom jari pivarski ječam iz logistički najbližih nam zemalja, Mađarske, Srbije i Slovačke – napominje Špehar, ističući kako će potom 60% slada prodati na domaćem tržištu, a ostatak izvesti. Surađuju sa svim domaćim pivovarama, a što se tiče crafta, u svibnju ove godine lansirali su novi brend craft slada – badass barley malt s kojim, uvjereni su, mogu zadovoljiti potrebe craftovaca, ne samo u Hrvatskoj nego i u zemljama okruženja. Jedina hrvatska tvornica slada ječam kupuje samo od unaprijed ugovorenih kooperanata, a kvaliteta i prinosi, 6 do 9 tona po hektaru, i ove su godine vrlo zadovoljavajući, objasnila je Špehar. A ni pivari nisu nezadovoljni.
Domaće je ‘in’
Iz Heinekena kažu kako je održiva nabava kvalitetnih i lokalno uzgojenih sirovina jedno od glavnih područja njihove strategije Stvaramo bolji svijet.
– Već petu godinu zaredom u proizvodnji Karlovačkog piva koristimo ječmeni slad dobiven od 100% hrvatskog ječma te tako doprinosimo razvoju domaće poljoprivrede – ističu te dodaju kako po tom pitanju surađuju sa Slavonija Sladom, ali i Poljoprivredno-prehrambenim kompleksom Nova Gradiška, koji za njih otkupljuje ječam te Poljoprivrednim institutom Osijek. Od 2014. količina otkupljenog pivarskog ječma za Heineken povećala se za 66%, površina zasijanih polja za 16%, dok se broj OPG-ova koji ga uzgajaju povećao za 6%.
– Nije uvijek lako osigurati dovoljne količine ili razinu kvalitete na kojoj inzistiramo. Srećom, s hrvatskim ječmom situacija je povoljna – istaknuli su.
U Zagrebačkoj pivovari, gdje za sebe kažu da su najveći kupac domaćeg ječma, odnosno slada, tvrde kako godišnje od Slavonija Slada otkupe do 90% sirovine za svoje potrebe.
– Kad je pak riječ o specijalnim vrstama piva za koje se nabavljaju specijalne sirovine kao što je npr. crno pivo, povremeno koristimo druge dobavljače, jer ne postoji proizvođač crnog slada u Hrvatskoj – kazali su.
Da se hrvatski biznis sa sladom isplati, govore i brojke o 177 milijuna kuna prihoda Boortmalta u lanjskoj godini, te neto dobiti od 12,3 mil. kuna.
Prema podacima HGK lani je u Hrvatsku uvezeno oko 29 tisuća tona ječma za 6,9 milijuna eura te oko 14 tisuća tona slada za 5,4 milijuna. Izvoz ječma bio je težak 43,6 tisuća tona za 7,7 mil. eura, uglavnom za Italiju, Austriju, BiH, Sloveniju i Maltu, a slada 29,4 tisuće tona za 10,6 mil. eura za BiH, Kosovo, Italiju, Tursku i Sloveniju.
