Je li istarska županija napuhala prve procjene šteta koje su poljoprivrednim kulturama nanesene sušom, znat će se nakon 18. kolovoza kada je rok općinama i gradovima u Istri da dostave sve dokumente o procjenama štete.
- Držimo da je ova prva procjena štete realna jer je Istra bila pogođena sušom i prije četiri godine, a tada je šteta bila 257 milijuna kuna. Tu je svotu priznalo i Državno povjerenstvo za procjenu šteta, a ove je godine situacija zbog suše još gora - kaže Milan Antolović, županijski pročelnik za poljoprivredu. Navodi da je realno procijenjena i 50-postotna šteta istarskim proizvođačima meda jer nije bilo ispaše. On drži da bi Istra trebala dobiti od 20 do 25 posto iznosa procijenjene štete.
- Osim novca koji očekuje od države, i županija je za ovogodišnju sušu osigurala oko 600.000 kuna pomoći poljoprivrednicima - podsjeća Antolović. Najviše su stradale jesenske i proljetne žitarice na područjima gdje nema navodnjavanja, čak su 80-100 posto uništeni krumpir, kukuruz, kupus. Antolović procjenjuje da će i na oko 400.000 rodnih stabala masline biti oko 30 posto manje uroda, a isto toliko manje će biti grožđa na oko 5000 hektara pod vinogradima. Dugo sušno ljeto ugrozit će i proizvodnju mlijeka 20 posto.Unatoč nekim tvrdnjama iz Istre da Istarska županija ima veće štete od nekih slavonskih županija (primjerice, zato što su u Istri drugačije kulture, više je povrtlarskih kultura, voćaka te dugogodišnjih nasada), profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu Romano Božac kaže :
- Ne može Istra imati štete od suše veće od neke slavonske županije već i zato što je površinom mala, ondje je drugačiji teren, a i nema toliko zasijanih površina. U Istri ima i puno graba, šikare i šuma. Tužno je gledati golema poharana polja u Vukovarsko-srijemskoj županiji! Sigurno je i Istra pretrpjela štete, ali ne vjerujem da mogu biti veće nego u Slavoniji - drži prof. Božac.
Vesna Brnabić
