Hrvatska sve snažnije napreduje po pitanju tehnološke industrije, a prednjači ICT sektor i elektrifikacija automobilske industrije. U tijeku su velike promjene u načinu poimanja budućih automobila, kako kod velikih proizvođača, tako i kod krajnjih korisnika, a evolucija u razmišljanju po pitanju štetnih emisija i očuvanju okoliša nezaustavljivo napreduje.
Sve vodi prema potpuno električnim automobilima, što ne iznenađuje kada uzmemo u obzir njihove mnogobrojne prednosti poput manje buke, nultih emisija štetnih plinova te bržeg odziva pogona. S druge strane, još uvijek se suočavaju i s mnogobrojnim izazovima, kao što su domet, cijena i vrijeme punjenja, no situacija s baterijama se popravlja jer postaju sve jeftinije i sa sve boljim performansama.
Proces usvajanja novih tehnologija u cijelom svijetu ubrzavaju direktive zaštite okoliša i poticaji koje dodjeljuje država za korištenje čistih vozila. Tržište nagovješta dramatičnu izmjenu urbanog prometa u bliskoj budućnosti jer se od pametnih automobila očekuje da doprinesu smanjenju onečišćenja, prometnih nezgoda i drugih troškova.
Povećanje upotrebe električnih vozila
Danas su motorna vozila tehnički usavršena, atraktivno dizajnirana i obilježena informacijskom tehnologijom te rješenjima za sigurniju i ekološki prihvatljivu vožnju, dok će budućnost automobilske industrije obilježiti „pametni automobili“ koji će za autonomnu vožnju koristiti umjetnu inteligenciju.
U skladu s trendovima na godišnjim sajmovima automobila, Europska agencija za okoliš (EEA) zaključuje da će se električna vozila s električnim napajanjem uskoro pojaviti na masovnom tržištu zahvaljujući brzom razvoju tehnologije i očekivanom padu cijena novih modela zbog jeftinijih baterijskih sustava. Potražnja za zelenijim automobilima raste zbog povećane zabrinutosti za zdravlje povezane s onečišćenosti zraka, a vodeći proizvođači automobila ih predstavljaju kao pouzdanije i izdržljivije.
Prema podacima Europske agencije za okoliš, prodaja električnih automobila s baterijskim napajanjem u Europskoj uniji bilježi trend rasta od 2008. godine te se 2015. povećala za 49% u usporedbi s godinom prije. 2016. je uslijedio sporiji rast, no očekuje se dugoročni nastavak trenda rasta te da će budući tržišni udjel novih električnih automobila biti 2 do 8% do razdoblja 2020.-2025. Povećanje upotrebe električnih vozila očekuje se u cijeloj Europi, što bi moglo rezultirati zelenijim sustavom cestovnog prijevoza, ali i predstavljati izazov za ispunjenje potražnje energijom i ulaganja u potrebnu infrastrukturu.
Prednosti i nedostaci
Svi podaci ukazuju na činjenicu da se nalazimo pred erom električnih automobila, no pitanje je koliko su zapravo električni automobili prijateljski za okoliš. Europska agencija za okoliš navodi da se u nekoliko ispitivanja došlo do zaključka kako su glavni razlozi zašto potrošači još uvijek ne prihvaćaju električna vozila cijena i pouzdanost novih tehnologija. Kao problemi se javljaju zabrinutost zbog dometa vozila i očekivanog trajanja baterije te dostupnost punionica i troškovi vlasnika, uključujući poreze i održavanje.
No, unatoč aktualnim izazovima, vozila s električnim napajanjem promiču se kao ključni element kojim se pridonosi stvaranju održivog sustava mobilnosti i spremna su uzdrmati dugotrajnu ovisnost Europe o motoru s unutarnjim izgaranjem i nafti za ispunjenje svojih potreba za prijevozom. Stoga EEA zaključuje kako povećana prihvaćenost električnih vozila, osobito onih koja se napajaju iz obnovljivih izvora energije, može imati važnu ulogu u ispunjenju cilja Europske unije da do 2050. smanji emisije stakleničkih plinova za 80–95% i da se okrene budućnosti s niskom razinom ugljika.
Motori s unutarnjim izgaranje nude neusporedivo veću autonomnost vozilima, ali pogonjena su neobnovljivim izvorima energije i u urbanim sredinama su glavni uzročnik onečišćenja atmosfere. S druge strane, vozila s električnim napajanjem u pravilu su energerski učinkovitija od vozila koja se napajaju iz fosilnih goriva. Ovisno o načinu proizvodnje električne energije, povećanom upotrebom električnih automobila s baterijskim napajanjem može se znatno smanjiti emisija ugljikova dioksida i onečišćivača zraka, dušikovih oksida i finih čestica, koji su glavni uzrok loše kakvoće zraka u mnogim europskim gradovima, navodi EEA.
Elektrifikacija hrvatskog prometa
U mnogim europskim zemljama povećana je prihvaćenost električnih automobila, što je u najvećoj mjeri rezultat brojnih subvencija za poticanje vozača da se prebace na ekološki način, uključujući popuste za punjenje i besplatno parkiranje za električne automobile. I Hrvatska već godinama izdvaja velika sredstva kako bi potaknula građane na veće korištenje električnih vozila jer na taj način državnim poticajima osim ekologije potiču i hrvatsko gospodarstvo.
Udio električnih automobila na našim cestama još uvijek je simboličan – od 2,2 milijuna registriranih vozila, električnih je tek nešto više od 1.000. Ipak, da postoji veliki interes potvrđuje činjenica da je prošle godine u samo dvije minute od početka zaprimanja e-prijava građana za sufinanciranje energetski učinkovitih vozila, stiglo 470 prijava za električna osobna vozila i 307 prijava za sufinanciranje ekoloških vozila za pravne osobe.
Rezultat porasta upotrebe električnih vozila bit će smanjenje emisija stakleničkih plinova i poboljšanje kakvoće zraka u gradskim središtima i na ključnim prometnim koridorima, no porast potražnje za električnom energijom za napajanje automobila predstavlja novi izazov za opskrbljivače električnom energijom. Tome je uspješno doskočio HEP strateškim razvojnim projektom eMobilnost u sklopu kojega provodi izgradnju infrastrukture za punjenje električnih vozila diljem Hrvatske, uz korištenje najsuvremenije tehnologije i sufinanciranje iz fondova Europske unije.
Ovim projektom HEP kao energetski lider u Hrvatskoj prati ciljeve energetske strategije EU te je do sada pod brendom ELEN postavio više od 220 javnih te više od 40 internih punionica za potrebe vlastitog voznog parka. Spomenuta se mreža prostire na području Grada Zagreba, kao i svih 20 županija te pokriva autoceste i druge važne cestovne pravce u Hrvatskoj, gradskim središtima te turistička odredišta, uključujući i nekoliko otoka. Punionice omogućavaju istovremeno punjenje dvaju automobila te imaju sva tri standardizirana priključka kako bi ih mogla koristiti sva dostupna vozila na tržištu.
Korištenje ELEN punionica se još uvijek ne naplaćuje, a HEP u ovom trenutku provodi testiranja svih mogućnosti usluge krajnjem korisniku, pa tako i samih modela naplate, s ciljem komercijalizacije usluge punjenja tijekom ove godine, nakon što se ostvare svi pravni i tehnički uvjeti.
Za korisnike ELEN punionica HEP je već kreirao mobilnu aplikaciju na kojoj će se moći vidjeti lokacije punjenja, dostupni priključci te uskoro i započeti punjenje. Aplikacija je dostupna na servisima Google Play i iStore, a korisnici je mogu preuzeti i napraviti korisnički račun kao pripremu za nadolazeće promjene i uvođenje autorizacije punjenja i naplate.
Do tada, punjenje na ELEN punionicama se odvija sistemom plug&charge (priključi i puni) na punionicama snage 50 kW te RFID autentikacijom bilo kojom karticom na punionicama snage 22 kW i 150 kW. U završnoj fazi je i izrada nove interaktivne ELEN web stranice, koja će korisnicima pružati sve potrebne informacije vezane uz HEP-ovu e-mobilnost.
Stvaranje optimalne mreže punionica Hrvatskoj će omogućiti da nastavi ići u korak s trendom intenzivnog i ubrzanog razvoja tehnologije električnih vozila, čime HEP daje snažan doprinos elektrifikaciji prometa, koja je neizostavan dio energetske tranzicije Hrvatske prema niskougljičnom društvu i jedan od ključnih dijelova Zelenog plana Europske komisije.
Sadržaj omogućio HEP.
