Zastoj srca, ishemična bolest srca, aritmija, intervencijska kardiologija glavne su teme trodnevnog međunarodnog kardiološkog kongresa koji je u Zagrebu, osim liječnika iz Hrvatske, okupio i liječnike iz Slovenije, BiH, Austrije, Albanije, Makedonije, Mađarske, Poljske i Češke. Razlog velikog zanimanja za taj stručni skup bez sumnje je i u tome što ga uz Medicinski fakultet Zagrebačkoga sveučilišta organizira u svijetu glasovita Klinika Mayo iz Minnesote, čiji su kardiolozi i glavni predavači u Zagrebu. Razgovarali smo s prof. dr. Alllanom S. Jaffeom.
Koji su glavni motivi suradnje tako velike i poznate klinike sa Zagrebačkim sveučilištem i uopće vašeg dolaska u Hrvatsku?
- Mayo klinika ima veliko zadovoljstvo surađivati s liječnicima iz cijeloga svijeta, među kojima je i nekoliko liječnika iz Zagreba. Uostalom, hrvatski liječnik dr. Stanimir Vuk Pavlović radi kod nas. Usto, uz istraživanja i liječenje, važan dio politike Mayo klinike jest i to što prenosi medicinsko znanje, izobražava liječnike i pacijente širom svijeta o tome što je to dobra medicinska praksa. Upravo u tome imamo dugu povijest. Ovaj je kardiološki simpozij prvi, a već se priprema i sljedeći koji će se održati u rujnu 2003. godine, i to o molekularnoj staničnoj terapiji.
Ne odbijamo pacijente bez novca
Ima li možda planova da se podružnica Mayo klinike u budućnosti otvori u Hrvatskoj?
- Nemam o tome saznanja i mislim da trenutačno takvih planova nema.
Bolnica u kojoj radite ima u svijetu vrlo visoki stručni rejting. Mogu li Vaše liječnike dobiti samo bogati ljudi?
- Ne. Mayo klinika ima jako puno pacijenata koji se liječe po različitim socijalnim programima i ne odbijamao pacijente ako nemaju novca.
Koje uvjete moram zadovoljiti ako želim doći na liječenje u Vašu zdravstvenu ustanovu?
- Morate imati avionsku kartu, mjesto gdje ćete odsjesti i tada se možete prijaviti u našu bolnicu. Ne znam točno koji su potrebni uvjeti s obzirom na zdravstveno osiguranje i plaćanje, no gotovo sam siguran da bi se prijam u bolnicu mogao dogovoriti.
Zna se da su glavni rizici za razvoj srčanih bolesti visoki tlak, visoki kolesterol u krvi, pušenje, prekomjerna tjelesna težina. Vi ste predavali i o novim rizicima.
- Želio bi prije svega naglasiti da još nismo pobijedili ni stare rizike, što se osobito odnosi na pušenje, prekomjernu tjelesnu težinu i količinu masne i "brze" hrane koju pojedemo. A novoopisani faktori rizika, poput tzv. holomocisteina, zatim supstance koja cirkulira u krvi i stvara ugruške te drugi metabolički procesi pomažu nam u boljem detektiranju i objašnjenju nastanka ateroskleroze i srčanih bolesti.
S napretkom znanosti pronalazi se sve više rizika za kardiovaskularne bolesti. Može li uopće čovjek kroz cijeli svoj život očuvati zdravo srce?
- Vjerujem da je moguće, no dio odgovora leži i u spletu genetskih faktora koji su jedinstveni za svaku osobu. Osobno držim da se šanse za zdravlje srca sigurno povećavaju ako svakodnevno vježbamo, ne pušimo, smanjimo tjelesnu težinu. Nažalost, kod nas u SAD-u jako se povećao broj pušača među ženama jer one cigaretu koriste kao alat za suzbijanje teka. Loše je i to što su mladi ljudi ponovno počeli pušiti, ponovno raste broj predebelih ljudi. A to znači da bi nam se, nakon pada, ponovno mogao dogoditi rast smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti.
Koja su top saznanja u kardiologiji?
- Ovisi o kojoj je užoj specijalizaciji riječ. No, izdvojio bih korištenje lijekova na bazi statina za primarnu prevenciju srčanih bolesti jer snižavaju razinu masnoće u krvi. Isto tako, prema posljednjim saznanjima sve upućuje na to da različite infekcije stimuliraju procese u organizmu koji aterosklerozu ne počinju, ali čini se da pridonose njezinu napretku.
Dvojbe u liječenju matičnim stanicama
Prvi rezultati iz istraživanja liječenja oštećenoga srca tzv. matičnim stanicama dosad su pokazala jako dobre rezultate. Što o tome mislite?
- To je svakako izuzetno obećavajuća terapija jer se pokazalo da matične stanice mogu popraviti niz šteta u samome srcu, a vrlo vjerojatno i u krvnim žilama. No, pitanje je kako ovaj model liječenja primijeniti na razuman način, odnosno treba li koristiti matične stanice iz organizma samoga pacijenta ili one iz embrija. Dakle, pitanja koja se postavljaju kao dio terapije matičnim stanicama nisu samo logistička i znanstvena, već i moralna.
Je li, po Vašemu mišljenju, ova terapija blizu kliničkoj praksi?
- Držim da će nam trebati još priličan broj godina da bismo tu terapiju mogli koristiti na pravi način, što znači da od nje pacijent ima samo korist bez rizika. Iluzorno je misliti da će terapija matičnim stanicama jako brzo u kliničku praksu.
Razgovarala Diana Glavina
