Na izvanrednim izborima u Novskoj građani su birali između dviju kandidatkinja, što je rijedak slučaj u Hrvatskoj. Marija Kušmiš
s liste HDZ-a i HSS-a prva je žena na čelu Novske u povijesti. Govorila je da biti žena u politici nije lako jer žene uglavnom moraju
uložiti puno više truda kako bi dokazale svoje znanje i sposobnosti. To i tradicionalni stereotip da je politika za muškarce, najčešći su razlozi zašto se žene rjeđe odlučuju na kandidaturu. No,pomaka ima.
– Žene su kontinuirano osjetno podzastupljen spol, u skladu s općim nepovoljnim položajem u politici i općenito na svim vrstama upravljačkih pozicija. S druge strane, od izbora do izbora bilježimo trend kontinuiranog blagog ublažavanja te podzastupljenosti – ističe pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, koja je analizirala zastupljenost žena na dužnostima nakon lokalnih izbora 2017. i 2021. godine.
Na lokalnim izborima 2017. izabran je do tada najveći udio žena u predstavnička i izvršna tijela, njih 24,4 posto, što je povećanje od sedam posto u odnosu na lokalne izbore 2013. Na takav rast utjecao je, objašnjava, početak primjene novčanih kazni za političke stranke koje liste nisu sastavljale u skladu s propisanom kvotom. Na lokalnim izborima 2021. uzlazni je trend nastavljen, no sporijim tempom. U predstavnička i izvršna tijela izabrano je ukupno 27,3 posto žena, što je do sada najveći postotak izabranih žena na lokalnim izborima. Na svim političkim izborima ponavlja se, upozorava Ljubičić, lošije pozicioniranje žena na kandidacijskim listama.
Na izvršnim funkcijama također se blago povećao udio izabranih žena. Izabrane su dvije županice (9,5 posto), 17 gradonačelnica (13,4 posto) i 44 načelnice općina (10,3 posto). Pridoda li se pobjeda Marije Kušmiš u Novskoj, danas 18 žena vodi gradove. Inače, 2009. imali smo samo pet posto županica, 4,7 posto gradonačelnica i 4,9 posto načelnica. U usporedbi s 2017., kad je udio izabranih žena u svim predstavničkim i izvršnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave bio 24,4 posto, danas je to 27,3 posto.
– Ovim tempom moglo bi doći do stagnacije i dugoročnih poteš-koća u nastojanjima da postignemo udio žena u predstavničkim i izvršnim tijelima od najmanje 40 posto – zaključila je u analizi Ljubičić. Cilj je da se postupno povećanje podzastupljenog spola do 40 posto mora postići najkasnije nakon provedbe trećih redovitih izbora od dana stupanja na snagu. Ovo su bili peti, a Hrvatska je tek na 27,3 posto. Ljerka Cividini druga je gradonačelnica Čakovca od osamostaljena Hrvatske. Kao donedavno jedina žena u Hrvatoj na čelu Županijske uprave za ceste, nikad, kaže, nije posao dijelila na ženski ili muški.
– Poslovnim ženama, ženama u politici, ali i ženama općenito, zasigurno neki aspekti u Hrvatskoj i današnjem društvu ne idu u korist kada su mogućnosti u pitanju. Ponajprije tu mislim na zatvaranje ili pak manje mogućnosti onima koje teže razvoju karijere, naspram muških kolega. Poslovne žene suočene su s rodnom neravnopravnošću u poduzetništvu i politici zbog stalnog dokazivanja da tradicionalna uloga žena nije njihova jedina uloga Marija Kušmiš s liste HDZ-a i HSS-a prva je žena na čelu Novske u povijesti. Govorila j e da biti žena u politici nije lako jer žene uglavnom moraju uložiti puno više truda kako bi dokazale svoje znanje i sposobnosti- ističe Cividini i dodaje da je u gradskoj upravi Čakovca od zaposlene 53 osobe 25 žene. Čakovec ima gradonačelnicu i zamjenicu gradonačelnice.
– Poruka je jasna – kaže. Komunikologinja i politologinja prof. dr. Smiljana Leiner Novosel napominje da je uočljiv trend postupnog porasta broja žena u politici, no nejednakog intenziteta i razlika u razinama na kojima djeluju. Od naglog pada broja žena u Saboru 1990.,tipičnog za sve postsocijalističke zemlje, broj je postupno rastao uz nagli skok 2000. godine na 21,9 posto.
– Pomaci su uočljiviji u porastu vidljivosti žena u politici, tzv. šampionki ravnopravnosti u politici, koje svojim znanjem i adekvatnom komunikacijom predstavljaju model za mlade generacije žena i muškaraca koje dolaze te kreiraju pozitivan imidž žena u javnom prostoru. Potencijalna opasnost dolazi od onih koje, želeći naglasiti svoju ulogu, “biti veći muškarci od muškaraca”, izgube balans između sadržaja i osjećaja, koji prečesto sliče izljevima bijesa, što šteti inače dobrom imidžu žena na najvišim pozicijama političkog odlučivanja – napominje Leinert Novosel.
Samo je politika bitna za žene. Ne natječu se za radna mjesta zidara, smetlara, tesara, samo za mjesta sa foteljama, a to vaše forsiranje će dovesti do toga da će netko pod pritiskom ravnopravnosti zaposliti ženu bez iskustva i stručne spreme samo da zadovolji nečiju normu.