TAKO SE TO RADI U NJEMAČKOJ

Josip Juratović: Porezna radi svoj posao pa imovinskih kartica nemamo

Josip Juratović, zastupnik u njemačkom parlamentu Bundestagu
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
1/3
30.01.2020.
u 22:21

Josip Juratović, zastupnik SPD-a u njemačkom parlamentu, kaže da su snažne institucije jamstvo protiv zloupotreba

Imovinske kartice ministara i dužnosnika u Njemačkoj ne postoje. Ne zato što njemački političari imaju odriješene ruke da rade što hoće ili su pak manje savjesni od ostalih kolega, već zato što institucije, a tu se u prvom redu misli na one porezne, funkcioniraju i drže pod nadzorom imovinu izabranih predstavnika. Ukratko: zbog jakog i čvrstog sustava kontrole imovine putem državnih institucija, nema potrebe za demonstracijom transparentnosti preko imovinskih kartica, objašnjava Josip Juratović, zastupnik SPD-a u njemačkom Bundestagu.

Slučaj Peera Steinbrücka

– Ne moramo javno prikazivati svoju imovinu. Sve je na dobrovoljnoj bazi – govori Juratović. On je svoju zaradu, kao i donacije, objavio. No za takav potez nema zakonske obveze. Ipak, zakonom je regulirano što ministri smiju, a što ne.

– Ministri tijekom mandata tako ne smiju sjediti u nadzornim odborima jer to predstavlja sukob interesa. Također, godinu dana nakon odlaska s dužnosti ne smiju biti na visokim pozicijama u privatnom sektoru – pojašnjava.

Hrvatsku i Njemačku vrlo je teško uspoređivati, a to se vidi i iz odnosa prema imovini političara. U Njemačkoj ona nije tema, njom se ne bave ni javnost ni mediji. Otprilike se zna tko što ima, kaže i navodi primjer svoga kolege koji je porijeklom iz grofovske obitelji te je naslijedio golema zemljišta. Ne provjerava se tko je s čime došao u mandat ili s koliko toga odlazi jer to radi prvenstveno porezna uprava, a po potrebi, i druge institucije te one poduzimaju korektivne korake.

FOTO Problemi po imovinskoj kartici: Kuća ministra Krstičevića u Žaboriću

Josip Juratović, zastupnik u njemačkom parlamentu Bundestagu
1/19

– Puno više zanimanja medija i javnosti izazivaju donacije – tko je kome koliko dao i u koju svrhu. Mediji i javnost često propituju dobiveni novac – kaže.

Također, zanimanje će izazvati i dodatna zarada ministara, posebice nakon odlaska s vlasti. Pri tome vrlo im često veliki novac dolazi od knjiga ili predavanja. Jedan od takvih primjera bio je njemački ministar financija od 2005. do 2009. Peer Steinbrück. Kad ga je njegova stranka SPD nominirala kao kandidata za kancelara 2012., mediji su se pozabavili njegovim govorima koje su obilno plaćale banke poput JPMorgan Chasea i Deutsche Banka, kao i potencijalni sukob interesa zbog mjesta u nadzornom odboru konglomerata za proizvodnju čelika Thyssenkrupp, što je izazvalo kritike i u njegovoj stranci te se odrazilo na njezin uspjeh na izborima.

FOTO Imovina ministra Kujundžića o kojoj nisu bili točni podaci u imovinskoj kartici 

Josip Juratović, zastupnik u njemačkom parlamentu Bundestagu
1/5

S druge strane, sama imovina – stečena prije ili za vrijeme mandata, u javnosti se ne percipira kao nužno negativna stvar. Svačije je pravo da posjeduje i oplođuje kapital. Posljedica je to, između ostalog, i percepcije, ali i stvarnosti pretvorbe javnog u privatno vlasništvo te raznih mutnih postupaka kojima su se pojedinci obogatili.

– Isto je u i drugim bivšim komunističkim zemljama, gdje je privatizacija otvorila put bogaćenju. U Njemačkoj je takvih procesa bilo iza Drugog svjetskog rata, ali ta generacija političara više nije aktivna – pojašnjava Juratović.

No na pitanje kako komentira to da se u Hrvatskoj u imovinskim karticama krivo navodi vrijednost imovine, kaže:

– To je poseban problem. Političari donose zakone i oni bi ih se prvi trebali pridržavati – kaže.

Snažne institucije i sustav kojemu se jasno mora predočiti zarada i imovina jamstvo su protiv zloupotreba, zaključuje. Sve drugo – poput imovinskih kartica – mjere su kojima se pokušavaju ispraviti manjkavosti sustava i time prema javnosti pokazati transparentnost.

Negativna percepcija

Ima li ta manifestna transparentnost, barem u Njemačkoj u kojoj je to dobrovoljno, i negativne posljedice?

– Objavljujem podatke o svojoj zaradi. Ona je na godišnjoj razini 2018. iznosila 115, a lani 118 tisuća eura bruto, prije poreza i zdravstvenog. Izgleda mnogo, i tako će to ljudi percipirati. No prije sam radio u jednoj tvornici automobila i da sam ostao tamo, danas bih imao još višu plaću od ove zastupničke. To su relacije o kojima se mora voditi računa. Zastupnici i političari moraju biti plaćeni, no moraju i ozbiljno raditi svoj posao – kaže Juratović.

FOTO Škola ispunjavanja imovinske kartice

Komentara 103

BE
Beitsche1
22:27 30.01.2020.

Nemaju ni kod nas imovinske kartice oni koji su u Australiji skupljali koverte..

BE
bergorest
22:36 30.01.2020.

Drug juratović se voli slikati sa velikim komunjarskim facama kriminalcima, zločincima. to najviše govori o njemu, sramoti hrvatskog naroda.

5S
505.scrtom
22:33 30.01.2020.

Da ali zato postoji noviji zakon u njemačkoj da ako imaš na primjer nekoliko skupocjenih auta ili kuća a nemožeš dokazati kako si zaradio onda ti država ima pravo oduzeti,što je svakako logično..

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije