Iako je od raspada komunističke Jugoslavije prošlo već
više od desetljeća i pol, posljedice toga procesa svi mi
osjećamo još i danas. Ubijeni, ratna šteta,
prognanici i izbjeglice, srušene kuće, razdvojene obitelji,
nestali... Sve su to posljedice koje se ne mogu tako brzo zaliječiti.
U Hrvatskoj se zna čuti kako je za Jugoslavije bilo bolje, pa se neki
pitaju zašto se morala raspasti, što nam je to
trebalo, a iz svijeta često čujemo teze o raspadu bivše
države koje se ne temelje na činjenicama. Često se provlači teza o
građanskom ratu, u kojemu su svi krivi i svi su bili
“zločesti”.
Daleko od toga da mi danas možemo znati baš sve detalje tog
procesa, koji se odvijao na više razina u različitim
područjima, jer arhive se tek trebaju otvoriti za više
desetaka godina, ali sa sigurnošću možemo zaključiti
što je uzrok raspada Jugoslavije, tko je bio glavni krivac i
zašto se raspad pretvorio u brutalnu krvavu agresiju.
Pravi odgovori
Dokumentarni film u pet dijelova britanskog BBC-a “Smrt
Jugoslavije”, koji Večernji list, u suradnji sa zagrebačkim
Continental filmom, sutra pušta u prodaju, daje prave
odgovore na ta pitanja.
U više od 660 minuta filma BBC-ovi su autori objektivno i
nepristrano ispričali pozadinu raspada socijalističke federacije. Prva
četiri nastavka filma, koji će od sutra biti u prodaji svake srijede,
sastavljena su od autentičnog filmskog materijala iz tog doba, a tu su
i razgovori s glavnim akterima toga razdoblja, koji su za potrebe filma
ispričali neke detalje što ih nisu iznosili u vlastitim
zemljama.
Film je zapravo svjedok krvavog razdoblja koji smo prolazili i svi mi u
Hrvatskoj, a posebice je dobrodošao jer se u njemu
nedvosmisleno zaključuje da je raspad Jugoslavije posljedica
pokušaja srbizacije bivše države koju je
predvodio Slobodan Milošević i srbizirana JNA.
Film je i te kako aktualan, primjerice, zbog Kosova. Srbizacija
Jugoslavije počela je upravo ondje, gdje je na kraju i neslavno
završila osamostaljenjem te bivše jugoslavenske
pokrajine. Svim gledateljima filma bit će jasno, kad ga pogledaju,
što je sve uzrokovalo neovisnosti Kosova i zašto
ono više nije moglo biti dio Srbije.
Vrijedi imati
U petom dijelu gledat ćemo pak “Carlinu listu”,
film o haaškoj tužiteljici Carli del Ponte, koja je svijet
uzburkala svojim kontroverznim memoarima.
Ukratko, petodijelnu seriju DVD-ova “Smrt
Jugoslavije” vrijedi imati i pogledati jer dosad
još nitko nije tako na filmskoj vrpci ispričao
našu nedavnu prošlost kao što je to
učinio BBC u tom filmu.
Prenošenje moći cara Lazara
Buđenje srpskog radikalizma bilo je popraćeno i prenošenjem moći srpskog cara Lazara koji je poginuo u borbi s Turcima na Kosovu 1389. godine. Tako je od Vidovdana 1988. do kolovoza 1989. kovčeg iz beogradske Saborne crkve preko manastira Vrdnika, Ozrena, Tronoše i Ćelija, zatim Šapca, Valjeva i Kragujeca, pa manastira Žiče, Ljubostinje i Pavlica prenesen do Kosova. Na Gazimestanu, mjestu kosovske bitke, održan je spomen, a zatim, poslije boravka u manastiru Gračanici, kovčeg s Lazarevim moćima preko Niša, Kruševca i manastira Manasije prenesen je u samostan u Ravanicu.
