Rekordnih 20,1 milijun dana bolovanja "skupljeno" je protekle godine u Hrvatskoj. Kontrolori HZZO-a su, nadalje, zatvorili 35 posto pregledanih bolovanja. Ministarstvo zdravstva najavilo je obračun sa zlouporabama, odnosno jače mjere protiv "lažnih bolovanja". Jedna od njih su i veće ovlasti kontrolorima koji će odmah zaključivati neopravdana bolovanja.
"Neće više prolaziti"
– Cilj nam je osnažiti ulogu HZZO-a koji će znatno umanjiti mogućnost za manipulaciju. To će se provesti putem češćih žurnih kontrola i zaključivanja bolovanja direktno od kontrolora HZZO-a u slučaju uočavanja određenih nepravilnosti – rekao je ministar zdravstva Vili Beroš, kako prenosi Hina.
– Zloupotrebe bolovanja ne bi smjele više prolaziti i planiramo ih eliminirati iz sustava putem zakonskih izmjena u sklopu reformskih mjera u zdravstvu – poručio je ministar.
Napomenuo je i kako izabrani liječnik svakom bolesniku, zahtijeva li to zdravstveno stanje, ima pravo odrediti bolovanje. No, ono što se naziva "lažnim bolovanjem", istaknuo je, nije bolovanje, "već očita zloupotreba zakona koja ne smije postojati u zdravstvenom sustavu".
Ministarstvo zdravstva i HZZO analizirali su postojeći sustav bolovanja u Hrvatskoj, ali ga i usporedili s modelima drugih europskih zemalja. Održali su, tako, i šire konzultacije s Hrvatskom udrugom poslodavaca te se razmatraju nužne promjene u sustavu bolovanja. Ide se, naime, u smjeru nužnih izmjena zakona i pravilnika "s ciljem dodatnog unapređenja postojećeg modela te u konačnici podizanja učinkovitosti zdravstva, ali i konkurentnosti gospodarstva". Ministar Beroš nedavno je iznio i podatak kako bolovanja HZZO i poslodavce stoje tri milijarde kuna godišnje.
Iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine poručuju kako im je "termin 'lažno bolovanje' potpuno nepoznat i nejasan".
– Bolovanja su unazad nekoliko godina, nažalost, potpuno prebačena na odgovornost primarnim liječnicima, a to su liječnici obiteljske medicine te primarni ginekolozi, i zapravo su jedino ta dva liječnika u cijelom sustavu ovlaštena da otvore, vode i zatvore bolovanje. I za to, naravno, snose punu odgovornost. HZZO više od 95 posto svih godišnjih kontrola napravi u obiteljskoj medicini. Dakle, oni intenzivno, već godinama, kontroliraju uglavnom obiteljsku medicinu. Kako to, onda, misle "pojačat će kontrole"? Meni je to "deranje iste koze" – komentira Nataša Ban Toskić, predsjednica KoHOM-a.
– Uputila bih ministra neka napravi strožu kontrolu listi čekanja jer naši pacijenti na bolovanju vrlo često mjesecima čekaju na pretrage koje su im potrebne da bi se razjasnilo njihovo zdravstveno stanje ili da bi ostvarili pravo na rehabilitaciju, pa i na operaciju. Zavod za vještačenje, koji utvrđuje postoji li invalidnost radi koje bi pacijenti ostvarili invalidsku mirovinu, više mjeseci prebacuju zakonske rokove u kojima trebaju primiti pregledati i izvještačiti pacijenta. Njih nitko ne kontrolira – upozorava ona.
"Važno je povjerenje"
Sve to vrijeme, dodaje, obiteljski su liječnici osobe od najvećeg povjerenja pacijenata.
– Kada nam pacijent kaže da ga nešto boli i ne može raditi, na nama je da mu vjerujemo. Eventualno ćemo u jednom trenutku posumnjati da možda i nije tako loše, ali naša premisa je povjerenje i dobrobit pacijenta. I dok nismo sigurni u suprotno, nećemo ga vraćati na posao, osobito ako radi na otvorenome, u pogonu i slično. Pitanje bolovanja vrlo je kompleksno pitanje za koje nikakva specifična edukacija liječnika ne postoji – ističe Ban Toskić.
– Inače, otkako je pandemija, intenzivno kontroliraju bolovanja "online", telefonom kod liječnika, dakle iz svojih udobnih fotelja, a tog pacijenta nisu ni vidjeli – zaključuje.
