Vrijeme je besplatno, no katkad zna biti neprocjenjivo. No, kad je vrijeme počelo? I hoće li ikada završiti? Je li vrijeme isto na drugim planetima? Je li postojala godina od 445 dana? I zašto neki ljudi uvijek kasne? Odgovori na ta i niz drugih zanimljivih i intrigantnih pitanja skrivaju se u "Knjizi o vremenu". Autori su joj Clive Gifford i Teo Georgiev, a na hrvatskom je tržištu objavljena u izdanju Školske knjige.
Što god radili, kamo god krenuli, vrijeme ima veliki utjecaj, ponekad i presudan, iako možda toga i nismo svjesni. Mnoge su videoigre, navodi se u knjizi, uzbudljivije kad razinu treba završiti u zadanom vremenu. U kulinarstvu je važno da neki postupci traju točno određeno vrijeme, na primjer pečenje kolača ili kuhanje savršenog jajeta. Benzinski motor razvija snagu zahvaljujući tome što se cilindri pale točno u pravi čas. Trgovine su, pak, pune uređaja koji nam navodno štede vrijeme i trud.
No, krenimo redom. Stoljećima i stoljećima većina je ljudi vjerovala da su Zemlja i svemir stari ne milijarde, nego tek tisuće godina. Danas znamo da nije tako. "Knjiga o vremenu" upoznaje nas s kozmičkim kalendarom, uči kako je svemir star 13,77 milijardi godina, a da se prvi suvremeni ljudi pojavljuju prije otprilike 320.000 godina. Za sekunde, minute i sate svi znamo, no što su femtosekunde? Njemački znanstvenici su 2020. godine uspjeli izmjeriti još sitniji djelić vremena – zeptosekundu.
POVEZANI ČLANCI:
U davnoj prošlosti ljudi su uspijevali sagraditi zapanjujuće spomenike usklađene s godišnjim gibanjem Sunca. Grobnica Newgrange u Irskoj napravljena je prije više od 5000 godina. Uzak prolaz dugačak 19 metara savršeno je poravnat sa zrakama izlazećeg Sunca na zimski suncostaj i samo tada Sunce osvjetljava središte kamene grobne komore.
Ljudi su gradili spomenike, ali i nevjerojatne satove kojima su mjerili vrijeme. Drevni kineski, indijski i japanski graditelji satova izumili su maštovite satove s tamjanom. Jedni su pregorijevali niti kojima su bili vezani metalni zvončići, tako da bi zvončići pri padu zazvonili svakih sat vremena. Drugi su palili tragove različitih vrsta tamjana u prahu, tako da nisi morao vrijeme ni vidjeti, ni čuti, njegovu promjenu mogao si – namirisati.
Graditelj Al-Jazari osmislio je 1200. godine vodene satove u obliku slonova i dvoraca, u kojima je voda pokretala užad, zupčanike i poluge za pomicanje dijelova sata, dok su zmije gutale metalne kuglice... Ljudi su se nekada oslanjali na svoje tjelesne satove i tako određivali kada će jesti ili spavati. Prvi mehanički satovi izumljeni su u Europi prije 700 godina, danas su posvuda i promijenili su nam navike i svakodnevni ritam.
FOTOGALERIJA Velika izložba zmija i papiga u Zagrebu: Upoznajte najotrovniju zmiju na svijetu
No, imaju li životinje osjećaj za vrijeme? Istraživači su 2018. godine uvježbali miševe da otvaranje vratašca čekaju šest sekundi i onda krenu prema hrani. Poslije, kada su vrata bila uklonjena, miševi su i dalje čekali točno šest sekundi prije no što su potrčali prema hrani... Uvijek je zanimljivo pratiti rekordna vremena. Ivan Scott iz Irske ošišao je svu vunu s odrasle ovce za 37,9 sekundi, brže no što bi netko navukao vuneni džemper.
"Knjiga o vremenu" pokriva širok spektar tema, a otkriva nam sasma drukčiji pogled na vrijeme. I sigurno nismo znali da, ako volimo rođendane, trebamo biti sretni što ne živimo na Neptunu. Njemu treba 165 godina za jedan okret oko Sunca. To znači da nikada ne bismo slavili rođendan.
POVEZANI ČLANCI:
Iz Školske knjige dolazi nam i "Knjiga o matematici", sa stotinama nevjerojatnih, začuđujućih i divnih činjenica o matematici. Potpisuju je Anna Weltman i ilustrator Paul Boston. Može se čitati bilo kojim redoslijedom – početi od naslovnice i nastaviti do samog kraja, ili listati nasumce i zadubiti se u nešto zanimljivo. Pisana je razumljivim jezikom, a čitatelji ove knjige mogu biti svi, bez obzira na to idu li u peti razred osnovne škole, četvrti razred srednje škole ili su školu odavno završili.
Kako ističe izdavač, zadovoljstvo otkrivanja učinaka matematike na život čovjeka, biljaka i životinja te koristi od matematike u raznim područjima života: likovnoj i glazbenoj umjetnosti, arhitekturi, sportu, novim tehnologijama... ostavit će čitatelja bez daha. Svatko tko će čitati knjigu saznat će da je odličan matematičar, jer matematikom se bavi kada se igra, slika, svira...
FOTOGALERIJA Znate li da Hrvatska ima svoj nacionalni cvijet? Štovali su ga Egipćani, mi smo ga nazvali po slavenskom bogu
