Studija o TTIP-u

Kako bi nam trgovinski sporazum EU-SAD promijenio život

Obama Merkel
Foto: DPA/PIXSELL
1/5
12.05.2016.
u 22:07

Analizu učinka sporazuma koju je naručilo Ministarstvo vanjskih poslova te procjene mogućeg rasta objašnjava makroekonomist Ante Babić.

Trgovinski sporazum između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, poznatiji pod nazivom TTIP,  izravno bi utjecao na povećanje hrvatskog BDP-a. U slučaju da se ukinu samo carine, rast BDP-a iznosio bi 0,01 posto. Ako uz carine smanje i necarinske prepreke za 10 posto, rast bi dosegao 0,02 posto, dok bi ukidanje i carina i necarinskih prepreka dovelo do izravnog povećanja BDP-a od 0,11 posto.

Jedan je to od zaključaka analize utjecaja Partnerstva za transatlantsku trgovinu i ulaganja između EU i SAD-a (TTIP) na Hrvatsku koju je Ministarstvo vanjskih poslova naručilo od međunarodne konzultantske tvrtke PricewaterhouseCoopers i Centra za međunarodni razvoj (CMZ) iz Zagreba. Makroekonomist Ante Babić iz CMZ-a objasnio je učinke na Hrvatsku.

1. Izvoz sireva, vina, ribljih proizvoda

S promijenjenim carinskim i necarinskim mjerama u mliječnom sektoru otvaraju se mogućnosti i za mliječnu industriju sa svojim prerađevinama, vrhunskim fermentiranim proizvodima i sirevima. Kontinuirano raste izvoz vina na tržište SAD-a gdje se već godinama ulažu znatna sredstva u promidžbu pa bi te napore trebalo još pojačati. Riba i riblje prerađevine, naročito proizvodi akvakulture, te proizvodi prehrambene industrije koji  su godinama prisutni na tržištu SAD-a imat će bitno povoljnije uvjete pristupa na tržište SAD-a te time i šanse rasta veće od prosječnih.

2. Prilika farmaciji, tekstilcima...

Doći će do usklađivanja nazivlja, utvrđivanja rizika (poput zapaljivosti proizvoda), sigurnosti za potrošače (poput korištenja dopustivih i nedopustivih kemikalija te označavanja), načina proizvodnje i suradnje regulatornih tijela. Najznačajnije promjene bit će kod tekstila, kemikalija i pesticida, farmaceutske industrije, kozmetičke industrije, industrije medicinskih pomagala, vozila te strojogradnje i inženjerstva. To će dovesti do smanjivanja nepotrebnih dupliciranja postupaka prilikom puštanja proizvoda na europsko odnosno američko tržište, tako da se za proizvođače u svim tim područjima očekuje olakšanje poslovanja u SAD-u.

3. Glavni adut LNG terminal na Krku

Tehnologija proizvodnje energije i instalirani kapaciteti proizvodnje energije u Hrvatskoj i dalje će koristiti uvozni ugljen, pa tako i američki. Mogućnost suradnje na području energije je na području LNG-a preko terminala na Krku. Uspije li se otkloniti problem na strani SAD-a o izvozu nafte, to također može pospješiti suradnju SAD-a i EU preko Hrvatske. Otvorena je tema frakiranja, odnosno korištenja američke nafte dobivene tom metodom iz škriljevca, što je vezano uz ukidanje zabrane izvoza nafte izvan SAD-a. Frakiranje je ekološki problem na tlu SAD-a, a ne EU ni Hrvatske.

4. Korist škverovima, građevinarima...

Javna nabava predstavlja jednu od većih prepreka za europska trgovačka društva, osobito za mala i srednja društva. Kroz trgovinski sporazum pokušava se ograničiti utjecaj brojnih američkih zakona koji ograničavaju pristup američkom tržištu kao što su Jonesov zakon, zakon "Kupujmo američko", zakoni o kabotaži u pomorskom i zračnom prometu te zakon o jaružanju. Ukidanjem primjene tih zakona na tvrtke iz EU omogućio bi se veći pristup za brodogradilišta, pomorske i zračne prijevoznike, građevne i inženjerske tvrtke te za sve ostale (osobito male i srednje) tvrtke iz EU, što ponovno ide u korist tvrtkama iz Hrvatske koje su upravo te veličine.

5. Dobivat ćemo više posla jer smo jeftiniji

Hoće li nakon potpisivanja sporazuma na udar doći radnička prava i hoće li srušiti cijenu rada i zakonski zajamčenu minimalne plaću, na što upozoravaju protivnici TTIP-a i sindikati.

- Usporedili smo prosječne mjesečne plaće po sektorima u Americi i EU i rezultat je takav da su naše plaće niže od prosjeka. U šali bih rekao da smo mi Meksikanci Europske unije. A onaj koji je jeftiniji, taj će dobivati više posla. Samim izvozom dizat će se i cijene rada - kaže Babić.

Malo je vjerojatno da će proizvodi iz SAD-a zamijeniti proizvode iz Hrvatske, a time i ukinuti radna mjesta u tim sektorima u Hrvatskoj.

6. Bolja zaštita javnog interesa od kapitala

Uvjeti poslovanja koje određuje Vlada svojim zakonima i propisima puno više utječu na prijemčivost zemlje za strana ulaganja nego sporazumi. No kroz TTIP se usvaja novi prijedlog mehanizma razrješavanja sporova između investitora i država, što će za Hrvatsku biti povoljnije zbog uvođenja detaljnijih odredbi o procesu i opravdanim razlozima za pokretanje postupka, uvođenja prava države da može izmijeniti postojeće ili donijeti nove zakone radi zaštite legitimnih ciljeva od javnog interesa; uvođenja kriterija kvalitete arbitara i detalja postupka izbora arbitara, kao i mogućnosti žalbe na konačnu odluku arbitara.  

Komentara 11

DM
dr_max
22:17 12.05.2016.

Brdo gluposti,hajde da pogledamo s druge realne strane, porast uvoza nekontrolirane gmo hrane, američka kompanija onečisti obalu a ti ih nemožeš niti za odštetu tužiti. Dragi moji, hebem vam ja 0.02% BDP. Više štete nego koristi. Njemački je narod protiv, zadnje demonstracije iz Travnja 50.000 ljudi u Berlinu a vi lažete naivne hrvate.

OV
Ovozemaljski
22:52 12.05.2016.

Slobodna trgovina DA, trovanje ljudi hranom NE, inace nam ne treba taj sporazum!

Avatar superhik74
superhik74
15:50 13.05.2016.

Propaganda je krenula. Pa onaj tko inzistira I vrsi nevidjeni pritisak na vlastodrsce u EU da potpisu sporazum u najvecoj tajnosti bez da populacija zna sto se u njihovo ime potpisuje je SAD, cime je cak I vrapcima na grani jasno u cijem je interesu taj "sporazum" u prijevodu kapitulacija EU. EU drzave ce biti prisiljene promjeniti vlastite zakone kojima stite zdravlje populacije od beskrupuloznih korporacija ciji je interes samo profit. To znaci dolaze neogranicene kolicine GMO smeca, korporacije dobivaju povlasteni polozaj iznad nacionalnih drzava, sto znaci potpuni gubitak suvereniteta itd.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije