'Ko ovo more platit?' omiljena je uzrečica Splićana kojom žele reći da je njihov grad neprocjenjiv. Nedavno objavljeni podaci o cijenama nekretnina uspoređenima s kupovnom moći, pokazali su kolika je istina u tome jer je Split treći najskuplji grad u Europi. U zadnjih 10 godina izgubio je 8.000 stanovnika, uglavnom mladih, koji odlaze živjeti u okolne gradove. Kako će riješiti taj problem, pitali smo kandidate za gradonačelnika Splita.
Željko Kerum (HGS) kaže da ima razrađen projekt "Kids kvart Kopilica".
-U Kopilici ćemo napraviti kvart za mlade obitelji s vrtićima, školom i stambenim zgradama u kojima će moći povoljno kupiti stan. Krediti će biti na 30 godina, uz kamate od 1%, a kvadrat neće biti puno skuplji od 1.000 eura. Postoji projekt i idejno rješenje. Što se mene tiče mogu se već sastavljati liste – tvrdi Kerum.
Ivica Puljak (Centar) kaže kako se ovaj problem mora ozbiljno rješavati na više frontova.
-Poticajnom stanogradnjom stanova za dugoročni najam te stvaranjem puno boljih uvjeta za razvoj poduzetništva i gospodarstva, kako bi mladi ljudi mogli imati dostojna primanja i tako zaradili za svoju nekretninu – drži Puljak.
I Branka Ramljak (neovisna) kaže kako je gradnja stanova za dugoročni najam prva mjera.
- Duga su izmjene GUP-a kojima će se predvidjeti nove lokacije za gradnju POS-stanova, ali s unaprijed planiranim ulicama, parkovima, vrtićima, školama i ambulantama, a ne kao što smo imali situaciju na Kili – kaže Ramljak.
Jakov Prkić (Pametno, Možemo i Nova ljevica) kaže kako grad može izgraditi stanove za najam koji će biti ponuđeni po prihvatljivim cijenama.
- U Beču je 80% stanova u gradskom ili državnom vlasništvu koje ljudi unajmljuju po pristojnoj cijeni. Isto trebamo učiniti mi. POS nije ništa riješio – poručio je Prkić.
Ante Franić (SDP) pak rješenje vidi u kontinuiranom POS-u kroz program kupnje stanova i stanova za najam uz mogućnost otkupa.
- U realizaciju POS-a u Hercegovačkoj ulici i na Sirobuji krenut ću odmah nakon izbora i prve obitelji useliti već nakon 2 godine – obećava Franić.
Ivica Grković (Most) kaže kako su rezultat krize i stanovi koji stoje prazni.
- Naš će prijedlog biti da se te investicije oporezuju i tretiraju kao objekti za odmor što bi pokrenulo tržište, a jedan dio bi se ponudio u najam – kaže Grković.
Bojan Ivošević (neovisni) smatra kako je riječ o problemu koji nadilazi nadležnost grada, potreban je snažniji angažman APN-a i Vlade.
- Grad može spriječiti apartmanizaciju u stambenim zonama. POS-ovi stanovi su također rješenje, koji bi se nudili i na dugoročni najam i na prodaju – poručio je Ivošević.
Zdeslav Benzon (HSLS) je za izgradnju stanova za najam. Prostor bi našao produžetkom Vukovarske ulice.
-Tu bismo gradili zgrade isključivo za najam mladim obiteljima. Stanove bi nakon nekog vremena mogli otkupiti, uz umanjenje cijene za iznos kojeg su platili za najam – planira Benzon.
Siniša Vuco (HSS) bi aktivirao gradske nekretnine koje su mrtvi kapital.
-To bi bila hitna mjera, a dugoročno ulaganjem u stanogradnju u vlasništvu grada – kaže Vuco.
Odgovore Vice Mihanovića (HDZ) i Nansi Ivanišević (DP) nismo dobili na vrijeme.
Split uopće nije treći najskuplji grad u Europi, niti je izgubio 8.000 stanovnika u zadnjih 10 godina, kao što ni Rijeka nije izgubila 11.000 stanovnika u zadnjih 5 godina, to su prenapuhani podaci, na kraju krajeva uskoro će biti popis stanovnišva koji će nam dati precizne podatke. Radi se o tome da su ljudi iskoristili priliku i riješili svoje stambeno pitanje, prodali su svoju nekretninu u Splitu i za iste novce kupili dvije nekretnine u okolici blizu Splita, upravo zato neka mjesta u okolici bilježe porast stanovništva. Slično se događa u Rijeci, ljudi se sele u unutrašnjost Istre jer su tamo nekretnine više od duplo jeftine nego u Rijeci, samim time raste broj stanovnika u Istri.