mogući scenariji

Kako će škotsko 'ne' mijenjati Veliku Britaniju

Škotska,referendum
Foto: Reuters/PIXSELL (Ilustracija)
1/4
19.09.2014.
u 13:17

Decentralizacija koja će uslijediti neće samo utjecati na Škotsku već i na ostatak Otoka. Ali kako? Britanski BBC nudi pet mogućih solucija

Građani Škotske rekli su svoje i odlučili ostati u sastavu Velike Britanije. A što će se promijeniti jučerašnjom povijesnom odlukom, danas spekulira britanski BBC koji je ponudio scenarije za nadolazeće promjene.

Kako je britanski premijer David Cameron jutros istaknuo u obraćanju naciji, novi zakon kojim bi Škotska dobila veće ovlasti unutar unije trebao bi već 25. siječnja 2015. biti spreman za izglasavanje u britanskom parlamentu. On će biti rezultat sporazuma kojeg su tijekom kampanje za referendum popisale tri najveće političke stranke u Velikoj Britaniji. Njime su se obvezale da će Škotska dobiti veću moć unutar unije ako u njoj i ostane.

Decentralizacija koja će uslijediti neće samo utjecati na Škotsku već i na ostatak Otoka. Ali kako? Ovo je pet mogućih solucija:

1. West Lothian Max

Ovo pitanje jedno je od glavnih osobitosti britanske politike otkad ga je prvi put definirao parlamentarni zastupnik iz redova laburista Tam Dalyell 1977. godine. Prema njemu, škotskim bi zastupnicima u parlamentu bilo omogućeno glasati o politikama koje se tiču školstva i zdravstva u Engleskoj, ali engleski zastupnici ne bi imali pravo uplitati se u nadležnost tih istih sektora u Škotskoj jer o njima brine škotski parlament.

Foto: Reuters/PIXSELL (Ilustracija)

Ovo pitanje muči i građane pa je tako nedavna anketa pokazala da se ovakvom rješenju protivi 62% Engleza koji smatraju kako bi Škotima trebalo zabraniti glasovanje u pitanjima koji se tiču isključivo engleskih zakona.

2. Formula Barnett

Kreirana je 1979. godine kao način usklađivanja distribucije financijskih sredstava za Škotsku, Sjevernu Irsku i Wales na temelju broja stanovnika. Škotska trenutno prima veći iznos po glavi stanovnika negoli je to prosjek u Velikoj Britaniji, no neki tvrde da za to postoji opravdan razlog kao što su poteškoće u pružanju usluga u zabačenim krajevima zemlje.

Mnoge stranke upozorile su da bi škotsko 'ne' na referendumu dovelo do povećanja poreznih ovlasti za Škotsku. Time bi se potencijalno stvorila situacija u kojoj bi Škotska stekla veću kontrolu nad vlastitim prihodima, ali bi istovremeno zadržala i ''Barnett novac''. Iako se čini da će ova formula zaživjeti, mnogi Englezi smatraju je nepravednom.

3. Wales i Sjeverna Irska

Ako Škotska zatraži više novčanih sredstava za sebe, isto bi mogli poželjeti Wales i Sjeverna Irska. Dok su čelnici tih dijelova unije dali naslutiti takvo nešto, drugi napominju da takav scenariji ne mora nužno zaživjeti.

- To ne mora dovesti do jačanja velške skupštine jer ljudi u Walesu znaju da je ekonomija relativno slaba i kako imaju malu poreznu bazu. Bit će zabrinuti da bi to moglo dovesti do većih poreza - pojasnio je novinar Martin Shipton iz Western Maila.

4. Manje zastupnika u parlamentu

Nakon što je škotski parlament 1998. ponovo započeo s radom, broj škotskih zastupnika u Westminsteru smanjen je s 72 na 59. Drugo potencijalno smanjenje moglo bi se održati nakon prijenosa ovlasti, ali je još 2011.godine najavljeno da će britanski parlament do 2018. s 650 spasti na 600 zastupnika. Od 50 zastupničkih mjesta koja se trebaju ukinuti, sedam će ih pripadati Škotskoj.

Neki stručnjaci upozoravaju da je korištenje decentralizacije kao argumenta za smanjenje broja zastupnika u parlamentu ''prilično opasna ideja'', a problem vide i u Walesu koji je, smatraju, ''značajno zastupljeniji'' u parlamentu u pogledu omjera stanovništva i broja parlamentarnih zastupnika.

5. 'Neverendum' (Nikad završen proces)

Vodeći škotski i britanski političari kazali su da su rezultati jučerašnjeg referenduma konačni te kako više nema povratka na staro. Analitičari pak uspoređuju Škotsku i kanadski Quebec gdje su u roku od 15 godina održana dva referenduma za neovisnost, kasnije nazvana 'neverendum'. Anketa koju je u kolovozu proveo YouGov i Sun pokazala je da ideja o provođenju drugog referenduma u Škotskoj nema preveliku potporu. Samo 25% ispitanika poduprlo je održavanje novog referenduma u sljedećih 10 godina, a svega 17% u sljedećih 30 godina. Zašto je to tako, govori Michael Keating, profesor kanadske i škotske politike na Sveučilištu Aberdeen.

- Ogromna količina vremena i energije utrošena je na ovu kampanju, ljudi sada žele pregovarati o stjecanju novih ovlasti za Škotsku - kaže Keating koji predviđa da će Škoti ipak uskoro ponovo na referendum. I to onaj na kojem će zajedno s Britancima odlučivati o ostanku u Europskoj uniji.

Komentara 14

HL
HV_LAKI102
15:21 19.09.2014.

Pripremali su se Englezi za ovaj scenario,Skotska mora da je puna planski naseljenih engleza i naravno veliki broj privilegovanih domacih izdajnika,nesto slicno kao kod nas,komunisti.Zao mi je onih koji su pokrenuli ovaj referendum za samostalnost i slobodu Skotske,sta da im drugo kazem nego;primite moju iskrenu sucut.....pripremite se za sankcije.

Avatar viki_nuland
viki_nuland
14:34 19.09.2014.

Unatoc tome sto su isprepadani koordiniranom kampanjom velikih banaka i biznisa skoro pola Skota je bila za neovisnost sto je jasna poruka onima u Londonu da nesto nije u redu u "Ujedinjenom Kraljevstvu". Mislim da je ovim referendumom otvoren put drugim referendumima npr. u Kataloniji, zatim Baski, pa Belgija, Veneto, Bavarija itd. itd. Zato je zapad toliko rezao na referendum Krima i pokusaj odvajanja Donbasa. Otvara se Pandorina kutija...

Avatar spira
spira
18:30 19.09.2014.

Ruski posmatrači koji su posmatrali kako protiče referendum u Škotskoj, smatraju da je Vestmister vršio značajan pritisak na Škote. “Prema onome što su nam rekli naši posmatrači, bilo je više glasova “za” nezavisnost, tokom brojanja. Škotska se našla pod velikimkim pritiskom. Oni koji su vodili kampanju protiv nezavisnosti kršili su sve što se moglo zamisliti”, kaže Georgij Fjorodov šef Udruženja za zaštitu izbornih prava “Civilna kontrola”. S druge strane Igor Morozov, član Odbora za inostrane poslove Saveta Federacije, kaže da je na rezultate uticala propaganda Vestminstera.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije