S obzirom na globalnu zdravstvenu histeriju uzrokovanu pandemijom, analitičari dosad nisu bili pretjerano fokusirani na modele funkcioniranja biznisa s cjepivima protiv korone. U farmaceutskoj industriji biznis s cjepivima dosad se nije smatrao osobito unosnim. Razlog tome činjenica je da je u fazi istraživanja i razvoja potrebno investirati ogroman novac u proces čiji je konačni učinak, kako je povijest pokazala, prilično neizvjestan.
Velike privatne kompanije, koje kotiraju na burzama, stoga su se nerado upuštale u taj rizik. Međutim, u pandemiji novog tipa koronavirusa, koja hara svijetom već više od godinu dana, interes za pronalaskom cjepiva nije bio poslovan, već javni. Devet kompanija i biotehnoloških instituta dobilo je oko 19 milijardi funti na raspolaganje kako bi se ubrzala utrka za pronalaskom cjepiva protiv virusa koji je kao nikada u novijoj povijesti paralizirao svjetsku ekonomiju.
Od toga iznosa, veliki dio bio je javni novac. Rezultat je bio revolucionaran: prvo sigurno i visokoučinkovito cjepivo svijetu je bilo na raspolaganju za manje od godinu dana od početka istraživanja. Problemi u distribuciji i proizvodnji broja doza koje bi zadovoljile globalnu potražnju do danas su nadvladani, tako da bi većina proizvođača koji su dosad dobili odobrenja za svoja cjepiva trebala do kraja godine ispuniti plan prodaje. Kako i u kojoj mjeri će to utjecati na poslovne rezultate farmaceuta, ni danas nije posve jasno. No, neke konture se naziru.
Tako je prije dva dana AstraZeneca objavila rezultate poslovanja za prvi ovogodišnji kvartal. Prema tom izvješću, cjepivo protiv COVID-19 donijelo je britansko-švedskoj korporaciji zasad 275 milijuna dolara prihoda. U odnosu na ukupni kvartalni rezultat, cjepivo je neznatno utjecalo na financijsko poslovanje AstraZenece, čiji je prihod u prvom tromjesečju porastao 15 posto, na 7,32 milijarde dolara. Prodaja cjepiva protiv COVID-19, a isporučeno je 68 milijuna doza, utjecala je na ukupni kvartalni rast svega 4 postotna boda.
Prihod u Europi iznosio je 224 milijuna dolara, što znači da je isporučeno 56 milijuna doza cjepiva, zasad najvećim dijelom u Velikoj Britaniji. To ne čudi, s obzirom na to da je početkom pandemije, kada su se zauzimale startne pozicije u globalnoj utrci za cjepivom, britanska vlada učinila sve da AstraZenecu spoji s biotehnološkim institutom u Oxfordu. Uprava AstraZenece, koja se koju godinu prije jedva obranila od neprijateljskog preuzimanja Pfizera uz podršku britanske vlade, odlučila je ući u utrku za cjepivo, iako dotad s tim segmentom farmaceutskog istraživanja nisu imali velikog iskustva.
Institut u Oxfordu već je bio započeo pregovore o udruživanju snaga s američkim Merckom, ali Vlada u Londonu inzistirala je na udruživanju svog čuvenog instituta s britanskom kompanijom. Plan je naposljetku realiziran – Britanci su unatoč naporima Bruxellesa u rukama među prvima imali snažno oružje protiv pandemije, Oxford je potvrdio vodeću znanstvenu poziciju u svijetu, a AstraZeneca je dobila golemu šansu za budući poslovni uzlet. Naime, AstraZeneca obvezala se za trajanja pandemije cjepivo prodavati po nekomercijalnoj cijeni od svega četiri dolara.
Jeftino, svima dostupno i za distribuciju jednostavno cjepivo trebalo je AstraZeneci osigurati atribut svjetskog spasitelja. Međutim, protekcionistički stav Britanaca dobrim je dijelom poništio dio plana na kojem se trebao graditi budući rejting kompanije. Na tržištima u razvoju, kojima je prije svega nakon Europe ovo cjepivo bilo namijenjeno, prihod od prodaje cjepiva iznosio je svega 43 milijuna dolara, a u ostatku svijeta osam milijuna.
Zategnuti odnosi s regulatorima diljem Europe, kao i najavljena tužba Bruxellesa zbog neispunjenja ugovornih obveza, glavni su uzrok pada vrijednosti dionice AstraZenece od 20 posto u odnosu na ljeto prošle godine kada je zavladala vakcinacijska euforija. I z financijskog izvješća razvidno je na koje segmente poslovanja će se ubuduće kladiti AstraZenecini investitori. Rast prodaje te kompanije u ovoj godini nije potaknulo cjepivo, već lijek protiv raka pluća, čija je prodaja porasla 17 posto, na 1,15 milijardi dolara.
Prihodi od lijeka za srčane bolesti i dijabetes skočili su 54 posto, na 625 milijuna dolara. AstraZenecin američki konkurent i nesuđeni vlasnik Pfizer itekako računa na financijske efekte od cjepiva koje je razvio u suradnji s njemačkim BionTechom. Još krajem prošle godine predvidjeli su da će im cjepivo u 2021. godini donijeti 15 milijardi dolara prihoda. Sudeći po dosad prodanim dozama, nema razloga sumnjati u to. Ukupni lanjski prihodi Pfizera iznosili su 40 milijardi dolara.
VIDEO Pogledajte i ovo: Božinoviću nakon presice Stožera ostao upaljen mikrofon, čuo se razgovor s Berošem o Plenkoviću
Ključno pitanje: zašto preboljele cijepiti uopće. Koja je korist te jedne doze? Zar se “netko” uopće usudi reći da je cjepivo bolji imunitet od prirodnog.