Odluka predsjednika države Zorana Milanovića da se prije bilo kakvog razgovora o imenu ravnatelja SOA-e mora provesti "detaljna analiza (ne)postupanja SOA-e prilikom imenovanja Ivana Turudića na dužnost glavnog državnog odvjetnika i prema potrebi provesti promjene kako u unutarnjoj organizaciji SOA-e tako i promjene pravnog okvira za postupanje Agencije", izazvala je jučer šok jer se mislilo da između Pantovčaka i Banskih dvora neće biti problema oko toga da Daniel Markić vodi SOA-u u novom četverogodišnjem mandatu.
Neke je to podsjetilo na potez Kolinde Grabar Kitarović kad je 2016. godine obznanila da je tadašnji ravnatelj SOA-e Dragan Lozančić, koji je prvi put na tu dužnost imenovan 2012. kad je premijer bio Zoran Milanović, izgubio njezino povjerenje, pa se pitaju je li Milanović promijenio stavove iz vremena kad je bio predsjednik Vlade?
– Ostavka jest dobrodošla. Međutim, ja pratim njegov rad puno dulje nego što to prati gospodin Orešković. Gospodin Lozančić dobro zna da o nekim razlozima ne mogu govoriti jer je riječ o nacionalnoj sigurnosti, o stabilnosti države i to je on i koristio. Ali ono što mogu reći jest da je gospodin Lozančić bio privatni, odnosno osobni obavještajac gospodina Milanovića, i tu ću stati – rekla je tada Grabar-Kitarović.
Uslijedio je brzi Milanovićev odgovor, pa je na Facebooku objavio da je “ponašanje gospođe Kolinde Grabar-Kitarović neozbiljno i neodgovorno”. No, ni Grabar-Kitarović tada, a ni Milanović danas, nisu poslali nadzor u SOA-u kako bi se utvrdilo je li bilo nezakonitosti. S Pantovčaka je jučer došao odgovor da predsjednik Milanović nema razloga sumnjati u zakonitost rada SOA-e i njezinog ravnatelja te da stoga nema potrebe tražiti nadzor Ureda Vijeća.
Kad je 2016. nastala strka oko Lozančića u kojeg je predsjednica izgubila povjerenje, SOA je mjesecima bila tema u medijima. Tadašnji potpredsjednik Hrvatskog sabora Ivan Tepeš u emisiji "Otvoreno" rekao je da je Lozančić bez znanja predsjednice i Vijeća za nacionalnu sigurnost uspostavio suradnju s jednom državom pod međunarodnim sankcijama.
Večernji list 2016. pisao je o tome da šef CIA-e nije došao na planirani sastanak s ravnateljem SOA-e zbog slučaja Lozančić. "Politička kriza zbog micanja i postavljanja ravnatelja SOA-e uskoro će ući u četvrti mjesec i već je pitanje kako se ta “obezglavljenost” vrha tajne službe odražava na nacionalnu sigurnost Hrvatske.
Znalci će reći da je SOA preozbiljna državna institucija, a da ne bi mogla funkcionirati i bez formalne “glave” i tvrde da “obavlja sve zadatke”, napisao je u listopadu 2016. Večernjakov kolumnist Davor Ivanković. Agencija je, pisalo se, postala kolateralna žrtva obračuna i igre moći političara, a tada je, što nije nevažno, sigurnosna situacija u Europi bila puno povoljnija nego danas.
Kritičari Milanovićevih poteza koji misle da je svojim potezima u području obrane i nacionalne sigurnosti počeo imitirati poteze i argumente svoje prethodnice, podsjećaju na to da je Hrvatski sabor upravo na prijedlog tadašnjeg premijera Zorana Milanovića 2012. godine ukinuo sigurnosne provjere za dužnosnike prilikom njihova imenovanja, propisane zakonom iz 2008., pa ministri, njihovi pomoćnici ili državni tajnici ili neki drugi dužnosnici koje imenuje Vlada nisu trebali prolaziti sigurnosnu provjeru koja se mogla provesti samo ako to zatraži čelnik tijela.
Baš čudno, političar koji mijenja stavove 😄...a kakvi su onda oni koji mijenjaju stranku samo da bi ostali na vlasti...a ima i onih koji mijenjaju režime.