Riječanka Gordana Budimir 14 godina radi u Italiji. Svako jutro točno u šest ulazi u sveučilišnu bolnicu Cattinara u Trstu gdje vodi tim od 130 čistačica zaduženih za čistoću u kompleksu od 75.000 četvornih metara. Njezin radni dan uključuje provjeru zaposlenica, a svaki tjedan od sanitarne službe u bolnici dobije popis soba i odjela u bolnici čiju čistoću mora provjeriti uz pomoć testova. Zaposlenice kojima upravlja za pet radnih sati dnevno zarade neto plaću od 800 eura mjesečno, a stalno su zaposlene i imaju četiri tjedna godišnjeg odmora.
Gordana se brine i o specijalnim “odredima za čišćenje” koji su zaduženi za prostore najvećeg rizika poput operacijskih sala ili za “generalke” koje se obavljaju jednom u šest mjeseci. Sve mora biti besprijekorno čisto, jer se iznos od 7,2 eura po metru četvornom može mjesečno od bolnice naplatiti samo nije li bilo prigovora. Svaki prigovor se skupo plaća jer automatski znači plaćanje penala, odnosno umanjenje računa.
Uštede od 10 do 20 posto
Cattinara je bolnica koja je prošla proces izdvajanja službi, tzv. outsourcing, a koji Hrvatsku tek čeka. Nakon dvadesetogodišnjeg iskustva s izdvajanjem službi, bolnice u Italiji imaju zaposlene samo medicinske sestre, njegovateljice i liječnike, ali proces nije prošao bez velikog otpora zaposlenika. Zato je usvojen tzv. talijanski model outsourcinga koji se smatra jednim od najkvalitetnijih u Europi. Potpisan je sporazum između tri strane: budućeg poslodavca, države i sindikata u kojem tvrtke koje će biti angažirane za obavljanje pomoćnih poslova u zdravstvu imaju obvezu preuzeti sve radnike iz sustava i garantiraju im istu razinu prava koje su imale u državnom sustavu idućih pet godina. Samo tvrtke koje su potpisale takav sporazum mogle su pristupiti javnom natječaju za outsourcing. Tako je talijanska vlada osigurala financijsku stabilnost bolnica i zaštitila radnike. Tvrtke koje nisu potpisale sporazum žalile su se Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, ali su izgubile tužbu. Uvjet za takav model je da se na natječaju bira tvrtka s ekonomski najisplativijom cijenom, odnosno vrijednost za novac, a ne najnižom cijenom.
Uštede na razini sustava iznose od 10 do 20 posto, a tvrtke koje pružaju uslugu novac zarađuju na potrošnom materijalu koji osiguravaju bolnicama. Hrvatski sustav na materijalne rashode potroši 1,9 milijardi kuna godišnje pa bi to bila ušteda od gotovo 400 milijuna kuna samo na nabavi osnovnog materijala. Model koji je primijenila Italija može biti utjeha za čistačice iz hrvatskih škola i bolnica, domare i električare - odnosno za oko 30 tisuća ljudi koji se danas boje da će ostati bez posla, naročito jer su ga spremne prihvatiti tvrtke udružene u HUP-ovu Koordinaciju poduzeća iz uslužnih djelatnosti. Predsjednica Koordinacije Ines Vodanović ističe da bi primjena tog modela zaštitila tržište te izbacila iz igre male i ad hoc osnovane tvrtke, koje ne bi mogle radnicima jamčiti sigurnu budućnost.
Profesionalci za manje novca
- Za naših 13 tvrtki iz Koordinacije ulazak u posao čišćenja bolnica i javnih zgrada znači ulaganja od najmanje 100 milijuna kuna - ističe Vodanović.
Iako se izdvajanje čišćenja u privatni sektor predstavlja kao zlatna koka, u Koordinaciji upozoravaju da on znači ulaganja u certifikate i usvajanje standarda iz Europske unije. Upravo zadovoljavanje sve viših standarda bio je razlog zašto se Italija odlučila za profesionalizaciju usluga, jer bolnica, kao pojedinačni subjekt, više nije mogla podnijeti teret troškova primjene novih tehnologija i standarda. Dani krpe i kante u svijetu čišćenja davno su prošli, premda je takva slika na hodnicima hrvatskih bolnica još prisutna. Zbog bolničkih infekcija, takav pristup u europskom zdravstvu nije prihvatljiv. Za razliku od domaćih sindikata, u Italiji i Cattinari uvjeravaju da nisu uočili povećanu učestalost bolničkih infekcija, već su, dapače, uvjereni da su za manje novca dobili profesionalniju uslugu čišćenja. Za tršćansku bolnicu radi nekoliko tvrtki, a uz čišćenje odvoze i smeće, osiguravaju prehranu bolesnika, najam i pranje posteljine, a u Italiji se iznajmljuju čak i kirurški instrumenti i razmišlja se o izdvajanju krvnih pretraga.
koje mlacenje prazne slame, jeftinije je platiti privatnika koji od tog novca mora zaraditi placu i doprinose za sebe i cistacicu nego platiti samo cistacicu...također, jeftinije je placati skupe antibiotike nego dezinfekcijska sredstva da nam bolnicama ne harace mrse itd...istaa stvar kao i prije par godina kad su privatizirali domove zdravlja....i tada su pricali o jeftinijem zdravstvu a, na kraju su napravili još vece dugove a, naci stomatologa ili lijecnika kod kojeg se možete prebaciti ravno je dobitku na lotu....