Zajedničke politike Europske unije (EU) namijenjene realizaciji projekata od općeg interesa Unije, odražavaju prioritete država članice EU, a financiraju se iz proračuna EU. Izbjegavanje plaćanja davanja, koja ulaze u prihode proračuna EU, ili pogrešno korištenje sredstava EU, rezultiraju nanošenjem štete europskim poreznim obveznicima, odnosno građanima.
Od 2000. ispunjavanjem preuzetih obveza u kontekstu procesa približavanja/pristupanja EU Hrvatska se uključila u širi, ozbiljniji i sveobuhvatniji kontekst upravljanja sredstvima EU. U početku se radilo o manjim sredstvima kojima je gotovo u potpunosti upravljala Europska komisija (programi OBNOVA i CARDS), a kasnije Hrvatska dobiva sve više slobode u definiranju i provedbi projekata i programa pretpristupne pomoći (PHARE, ISPA, SAPARD i Instrument pretpristupne pomoći – IPA).
Svakodnevno čujemo različite pozitivne priče vezane uz realizaciju korisnih, naprednih i inovativnih rješenja (projekata) koji su financirani iz pretpristupnih sredstava EU. Međutim, iza svake od ovih priča stoji dugotrajan proces pripreme te provedbe projekata, uz pomalo birokratiziran, jasan te vrlo detaljan kontrolni sustav koji vodi brigu o učinkovitom te namjenskom procesu trošenja sredstava poreznih obveznika EU.
Kontrolni sustav prije svega ide u smjeru prevencije potencijalnih te detektiranih počinjenih grešaka (nepravilnosti) u trošenju novca EU. U tom smislu, nepravilnost se definira kao radnja ili propis gospodarskog subjekta koji ide u smjeru bilo kakvog kršenja odredbe primjenjivih propisa i ugovora, a ima ili može imati utjecaj na opći proračun EU kroz neopravdani trošak.
Konkretnije, nepravilnosti mogu biti: tehničke (npr. isporuka robe ili materijala niže kvalitete od robe ili materijala ugovorenih ugovorom o potpori), ugovorne (neprimjerena ili pogrešna primjena pravnih propisa na ugovor o potpori), financijske (prijevarno korištenje i/ili krađa sredstava fondova EU, uključujući i korupciju) te administrativne (neusklađenost s pravilima EU koja trebaju biti primijenjena u upravljanju i provedbi programa IPA).
Nadalje, pored kvalifikacije različitih kategorija unutar nepravilnosti one mogu biti: namjerne (npr. izdavanje računa za neisporučenu robu ili za neobavljene usluge, izdavanje računa nepostojećeg poduzetnika, izdavanje računa u iznosu višem od ugovorenog, transfer sredstva europskih fondova na pogrešan račun, falsificiranje podataka u računovodstvu i dokumenata koji iste podatke opravdavaju, podnošenje na odobrenje pogrešnih ili propuštanje važnih informacija i sl.) ili nenamjerne (nenamjerne greške počinjene iz nehaja i kršenje operativnih procedura).
Pored nepravilnosti govorimo i o prijevarama koje se vezuju uz: korištenje ili predstavljanje krivih, netočnih ili nepotpunih izjava i/ili dokumenata čija posljedica je krivo doznačavanje ili zadržavanje sredstava iz općeg proračuna EU ili proračuna kojima upravlja EU, prikrivanje informacija kao i nenamjensko ili pogrešno trošenje sredstava u svrhe različite od onih za koje su prvobitno dodijeljena.
Kao i države članice EU, Hrvatska je odgovorna za osiguranje pravnog okvira za zaštitu financijskih interesa EU. U tom smislu, 2010. donesena je Nacionalna strategija suzbijanja prijevara za zaštitu financijskih interesa EU, unutar koje je tzv. AFCOS (Anti Fraud Coordinating Service) – sustav kojim se provodi koordinacija zakonodavnih, upravnih i operativnih aktivnosti s ciljem zaštite financijskih interesa EU i neposredne suradnje s Europskim uredom za borbu protiv prijevara (OLAF). Ovaj sustav u Hrvatskoj obuhvaća: mrežu akreditiranih tijela koja upravljaju i koriste sredstva EU (sustav izvještavanja o nepravilnostima); mrežu tijela koja se bave suzbijanjem prijevara, korupcije ili nekog drugog oblika ilegalnih aktivnosti u sustavu (AFCOS); Ministarstvo financija – Samostalna služba za suzbijanje nepravilnosti i prijevara, koja obavlja koordinativnu ulogu u sustavu i predstavlja kontakt-točku OLAF-a.
Nekoliko je redovnih procedura vezanih uz nepravilnosti: procedure za upozorenje na nepravilnosti, procedure za utvrđivanje nepravilnosti te procedure za izvješćivanje o nepravilnosti. Prijava može biti izvršena usmeno ili pismeno, može biti i anonimna, međutim od svakog korisnika te službenika u sustavu provedbe EU projekata očekuje se da svaku sumnju ili dokazanu nepravilnost/prijevaru obavezno prijavi bez obzira na veličinu ili značaj nepravilnosti/prijevare i bez obzira na to je li je počinjena namjerno ili iz nehaja. Postoje i žurni slučajevi u kojima se bez odlaganja procedura ubrzava.
Na stranicama svakog tijela koje provodi i vrši nadzor nad projektima EU postoji kontakt-adresa prijave nepravilnosti koja se također može prijaviti i Ministarstvu financija: nepravilnosti.eu@mfin.hr te OLAF-u olaf-courrier@ec.europa.eu
Iako ovisi od slučaja do slučaja, utvrđena prijevara ili nepravilnost koja ima implikaciju na nenamjensko trošenje ili oštećenje EU proračuna za posljedicu ima povrat sredstava u proračun EU.
U svjetlu punopravnog članstva RH u EU te mogućnosti korištenja instrumenata kohezijske politike EU (Kohezijski fond, Europski socijalni fond, Europski fond za regionalni razvoj, Europski fond za garancije u poljoprivredi, Europski ribarski fond) ova je tema od izuzetne važnosti iz dva razloga. Prije svega, alokacija sredstava koja će biti na raspolaganju Hrvatskoj za razdoblje 2014.-2020. iznosi više od 7 milijardi eura, dok je alokacija sredstava za pretpristupno razdoblje (2007.- 2013.) iznosila 1,071 milijardu eura. S druge strane, korištenje sredstava EU kohezijske politike prije svega pretpostavlja trošenje nacionalnih sredstva (uz početno sufinanciranje EU sredstvima oko 15 posto) koja se vraćaju u nacionalni proračun nakon pregleda i odobrenja troškova od institucija Unije. Odnosno, svi troškovi koji ne budu u skladu s regulativom EU neće biti vraćeni u nacionalni proračun, tako da je u takvim okolnostima neizmjerno važno imati pravilno postavljen i funkcionalan sustav prevencije i izvješćivanja vezanog uz različite oblike i vrste nepravilnosti i prijevara kako na kraju Hrvatska kao članica EU ne bi bila neto uplatitelj, umjesto neto potrošač novca EU.
zapeo mi za oko dio teksta "evropski porezni obveznici" ... zar nam nisu prije referenduma tupili da neće biti novih evropskih poreza nakon ulaska ... sad se svakim danom otkrivaju nove laži političara i pregovarača o ulasku hrvatske u novu tamnicu hrvata...