Gradnja EastMed-a

Kako smanjiti uvoz plina iz Rusije: 'Nastavi li se ovako mnogi će pasti u ekstremno siromaštvo'

FILE PHOTO: Greece, Israel and Cyprus sign the EastMed gas pipeline deal
Alkis Konstantinidis/REUTERS
27.06.2022.
u 10:57

EU ponovno razmišlja o gradnji plinovoda u istočnom Mediteranu.

Europska unija nastoji smanjiti uvoz plina iz Rusije pa ponovo razmatra gradnju istočnomediteranskog plinovoda (EastMed) kojim bi plin iz podmorja Izraela i Cipra išao plinovodima preko Grčke i Italije do ostalih zemalja EU-a.

Profesor naftne geologije Avraam Zelilidis sa Sveučilišta u Patrasu godinama zagovara taj projekt.

“Plinovod bi nas Grke spasio jer nastavi li se sadašnji porast cijena energenata mnogi će pasti u ekstremno siromaštvo”, kaže Zelilidis za Hinu.

Grčke kompanije najizloženije su u EU gubicima i bankrotu zbog rasta troškova energenata, priopćila je ovaj mjesec Europska investicijska banka (EIB).

Zelilidis je uvjeren da se velike zalihe nafte i plina nalaze pod grčkim morem, a ne samo pod ciparskim i izraelskim. Pokažu li se njegove procjene točnima, Grčka bi imala jeftinije energente ne samo zato što bi njome prolazio plinovod nego zato što bi ih i sama crpila.

Grčka vlada se, međutim, držala rezervirano prema potencijalnom plinovodu dugom 1900 kilometara putem kojeg bi EU zadovoljavala 10 posto svojih potreba za prirodnim plinom u početnoj fazi.

Kao razlog suzdržanosti navodi se snažan lobi grčkih brodara koji sada uvoze naftu, a plinovodom bi izgubili posao. Osim toga, tu je i strah da bi crpljenje nafte i plina u vodama u kojima se Grčka i Turska spore oko suvereniteta dovelo do sukoba između Atene i Ankare.

Neki, pak, tvrde da je problem okoliš jer se Europska unija odmiče od fosilnih goriva u skladu sa svojim Zelenim planom prema kojem do 2050. godine želi potpuno prekinuti ispuštanje stakleničkih plinova, te tako zaustaviti klimatske promjene.

“Mi zahtjev za financiranjem tog projekta nismo dobili, no naša politika je da se ne ulaže u projekte iskorištavanja prirodnog plina”, kaže Ioannis Kaltsas, voditelj odjela EIB-a nadležnog za Grčku i Cipar.

Video - Gazprom ispunio prijetnju: Prekinuli smo isporuku plina Bugarskoj i Poljskoj.

 

Xenia Loizidou, direktorica tvrtke za istraživanje okoliša Isotech sa sjedištem u Nikoziji, kaže da je svaki plinovod štetan za morski okoliš, no napominje: “Ovdje nije riječ o ekološkom problemu, nego političkom”.

Profesor Zelilidis, koji smatra da bi u kasnijoj fazi EU zadovoljavala oko 40 posto svojih potreba putem ovog plinovoda, dodaje da bi cijevima išao prirodni plin a kasnije vodik što je u skladu s inicijativom Europske komisije, izvršnog tijela EU-a, o čistoj energiji.

Ideju o gradnji EastMeda podržala je i sama Europska komisija prije devet godina, a 2019. su Grčka, Cipar i Izrael potpisali međuvladin ugovor u Tel Avivu u nazočnosti američkog državnog tajnika Mikea Pompea. Godinu dana kasnije Italija je potvrdila interes jer bi jedan krak išao prema njoj.

No u siječnju ove godine Sjedinjene Države su povukle podršku navodeći kao razlog ekonomsku neodrživost projekta i brigu za okoliš. Neki smatraju da je razlog u izbjegavanju mogućeg sukoba između Grčke i Turske, dviju članica NATO saveza, među kojima zadnjih tjedana vladaju tenzije. Turska se protivila projektu tvrdeći da je namjerno isključena iz njega.

Sve se, međutim, promijenilo nakon što je Rusija pokrenula 24. veljače invaziju na Ukrajinu. EU je Moskvi uveo sankcije a ona uzvratila djelomičnom obustavom isporuka plina što je povećalo cijene kućanstvima i industriji diljem bloka od 27 zemalja.

Europska unija, koja je prošle godine 40 posto potreba za prirodnim plinom zadovoljavala uvozom iz Rusije, do 2027. godine želi biti potpuno neovisna o ruskom plinu.

U svibnju se grčki premijer Kiriakos Micotakis susreo u Washingtonu s američkim predsjednikom Joeom Bidenom, nakon čega su obje zemlje promijenile stav prema projekt EastMed.

“Mi taj projekt razmatramo, moramo vidjeti koliko bi koštao i kolika mu je isplativost”, rekao je jedan grčki ministar za Hinu u Patrasu tijekom konferencije posvećene regionalnom rastu.

Partneri u projektu su grčka plinska kompanija DEPA i talijanska energetska kompanija Edison, a prema ranijim planovima plinovod bi bio izgrađen u razdoblju od 2025. do 2027. godine.

Aristofanis Stefatos, izvršni direktor Grčke uprave za upravljanje izvorima ugljikovodika, koja kontrolia DEPA-u, nije htio razgovarati o tom projektu već je samo poručio “da se razmatra”.

Europska povjerenica za energetiku Kadri Simson ovaj je mjesec boravila u Kairu gdje je potpisan sporazum s Izraelom i Egiptom. Ondje je bio i grčki ministar.

“Ove godine ćemo primiti dodatnu količini plina iz Izraela putem postojećeg plinovoda prema Egiptu. Oni će ga pretvoriti u ukapljeni plin i poslati preko LNG terminala u Europu”, rekla je Simson u Rigi gdje je prošli tjedan sudjelovala na samitu 3 mora.

Napominje da bi inicijalni projekt EastMeda mogao biti promijenjen.

“Postoji mogućnost da polje Afrodita (u podmorju Cipra), jednom kada se počne ondje crpiti plin, bude također povezano s Egiptom pa da se ukapljeni plin brodovima prevozi u Europu”, kaže Simson.

“To se čini najbržim načinom dobivanja dodatne količine plina s Cipra. Izgradnja plinovoda bi, naime, mogla oduzeti previše vremena”, dodaje.

Ciparski zastupnik u Europskom parlamentu Costas Mavrides nije odgovorio na upit.

U Grčkoj se, pak, za godinu dana održavaju parlamentarni izbori a najveća oporbena stranka, lijeva Siriza, podržava gradnju plinovoda preko grčkog teritorija bude li u skladu sa "zelenom tranzicijom" prema obnovljivim izborima.

"Oko njega se vodi velika rasprava. To je važan projekt za jugoistočnu Europu i Mediteran", kaže Sirizin zastupnik i bivši ministar unutarnjih poslova Aleksis Čaricis. "Trenutno svjedočimo energetskoj krizi pa je potrebno iskoristiti što više domaćih izvora energije kako bi smo ju nadvladali", dodaje.

Ključne riječi

Komentara 3

CM
Crni_moj
20:08 27.06.2022.

Kako, pa Tesla je davno dao odgovor. Onog trenutka kad čovjeku nešto uspije a da se protivi svim poznatim zakonima fizike, taj kratki trenutak je isto kao posljednji što godina razvitka. Bolje bi bilo da umjesto ulaganje u oružje traže nove izvore energije.

Avatar nekakav
nekakav
12:03 27.06.2022.

ajmo biti iskreni, pa priznati otužnu činjenicu da se zapadni model razvoja i današnjeg standarda temelji na bezobzirnom pljačkanju drugih, i da se taj model izlizao. da zapadna europa svoj standard duguje prejeftinim ruskim energentima. sad je tomu došao kraj. rus je još prije 10 godina okrenuo aziji. najveći ruski tajkuni mjesecima govore da je budućnost rusije što se tiče ekonomije na istoku, jer zapadna europa je parazitska, želi na svemu ruskome masno zaraditi, a zauzvrat ništa dati. eu će sad plaćati energente malo skuplje, inflacije se tako brzo neće riješiti, a ostatak svijeta, 7 mlrd ljudi, će izbjegavati zapadne banke, jer zapadna politika upravlja njima. neće više milijarde tajkuna završavati u zapadnim bankama i nekretninama, sad se vidjelo da to zapad bez problema blokira i planira čak i prodati kako bi tim novcem 'pomagao' ukrajinu. temelj svoje ekonomije, sigurnost ulaganja, oni su uništili. printanjem dolara i eura su samo odgodili pad, koji čim se duže odgađa, bit će strašniji. ne veselim se ja tome, al mi je teško gledati da to svi vide, al nitko ne poduzima ništa da to promijeni. car je gol! gdje je to dijete da to veli?

MG
Moj_galebe
12:03 27.06.2022.

Europa je sama nastradala slusajuci amere pa je sad plin otisla na vrh.Europa je imala decenijama jeftini Ruski plin i izgradivala svoju industriji..Ali to vrjeme je proslost jer ameri hoce prodat svoj skupi plin.A sami su rekli ne zele ruskii plin..Rusija se okrenula ,Kini Indiji koji je utrostrucila uvoz nafte zatim druge zemlje.Naj gore je za Europu sto nemaju svoje resursre od rusije uvoze metale titan uran razne minerale i drugo...Ako zamjene sve to sa drugim xemlja bit ce sve duo skuplje.Traxili smo imamo...A ti paketi sankcija mozes zaboravit Rubalj nikad jaci.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije