Protok izbjeglica prema Europi je neprekidan. Prema podacima europske granične agencije Frontex, od siječnja do rujna ove godine u schengenski prostor "ilegalno" je stiglo 228.000 ljudi, što je 70 posto više nego lani. Velika većina i dalje dolazi iz Sirije, Afganistana i Iraka. Ovaj broj ne uključuje građane Ukrajine koji se uopće ne smatraju tražiteljima azila. Prema dogovoru unutar EU, oni jednostavno mogu doći u bilo koju zemlju Europske unije sve dok traje ruska agresija.
Iskoristili smo priliku pitati predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela tijekom njegova posjeta Beču 26. siječnja 2022. kakva je obrambena politika EU-a i što poduzimaju po pitanju zaštite granica EU-a, a političar je izbjegao konkretan odgovor na naše pitanje.
„Kada govorimo o sigurnosnoj politici i migracijama, Europa će se idućih mjeseci povezivati s trećim zemljama kako bi se utvrdilo kako se odvijaju ilegalne migracije, kojim kanalima dolaze prema Europi’’, obećanje je koje Charles Michel dao u siječnju, ali se do danas nije po tom pitanju učinilo ništa konkretno na razini EU.
U Austriji je u međuvremenu vrtoglavo porastao broj ilegalnih migranata. Dnevno u zemlju uđe oko 600 tražitelja azila. Stoga je austrijska vlada pozvala na jačanje zaštite granica EU-a i time krijumčare lišiti temelja za poslovanje, kao i na stvaranje bržih postupaka i učinkovitijih sporazuma o repatrijaciji.
"Austrija je trenutno masovno opterećena ilegalnim migracijama. Doprinos solidarnosti koji dajemo u Europi je neproporcionalno visok. Politika azila je zakazala. Još uvijek nema snažne zaštite vanjskih granica EU-a, a stvarnost je da se problem ignorira’’ , upozorio je austrijski kancelar Karl Nechammer tijekom susreta s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom i srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem u Budimpešti, gdje su početkom listopada razgovarali o porastu izbjegličkih tokova balkanskom rutom. Susret su ponovili 16. studenog 2022. u Beogradu te potpisali ugovor o financijskoj potpori. Naime, Austrija i Mađarska će uložiti u repatrijacije kako bi se ilegalni migrant još iz Srbije letovima vraćali u svoje matične zemlje.
Srbija, Austrija i Mađarska dijele zajednički problem, takozvanu “balkansku rutu”. Broj migranata koji ilegalno prelaze granice pozivajući se na riječ ‘’azil’’ je eksplodirao. Humanitarne kriza se transformirala u poslovni profit kriminalnih skupina. Prema riječima troje državnih čelnika, EU sustav azila više ne funkcionira, a Europska komisija već godinama nije aktivna po pitanju ilegalnih migracija.
Azil i ilegalne migracije se sve više miješaju, a tisuće ljudi dolaze u Europu iz zemalja bez prava na ostanak, što potpuno promašuje cilj uređene politike azila te migracija. Migrantima se smatraju ljudi koji, za razliku od izbjeglica, nisu bili u opasnosti od proganjanja u svojim domovinama i koji su svoju domovinu napustili dobrovoljno, primjerice zbog posla ili obrazovanja ili iz drugih osobnih razloga.
‘’Sve dok EU ne intervenira učinkovitim mjerama, moramo si pomoći sami", istaknuo je austrijski kancelar Karl Nehammer.
Zbog izostanka reakcije EU administracije na rješavanje ovog problema, čelnici vlada Mađarske, Srbije i Austrije dogovorili su se krenuti “zajedno u borbu protiv ilegalnih migracija”.
“Patimo od ilegalnih migracija, to košta vremena, novca i energije”, istaknuo je mađarski premijer Viktor Orban. Nelogično vidi i primjenu dvostrukih standarda u vezi s pandemijom. Dok su migranti prelazili granice bez testova i cjepiva, građani EU-a morali su se pridržavati mjera zaštite od pandemije.
Situacija je sve teža, a brojke sve alarmantnije. S obzirom na rat u Ukrajini i energetsku krizu, problemu migracija ne posvećuje se dovoljno pažnje. Mađarska je opterećena migracijama, sada i s juga i s istoka, zbog rata u Ukrajini. Na jugu je posebno problematična ruta preko zapadnog Balkana zbog naoružanih kriminalnih skupina koje organizirano krijumčare ljude iz Srbije u Austriju.
Krijumčari ljudima se ne libe pucati jedni na druge, ali ni na policiju
Aleksandar Vučić pojasnio je da je Srbija siromašnija zemlja od Austrije i Mađarske, pa su posebno pogođene aktualnim problemima energetske krize i migracija: "Mislim da će nam zima predstavljati posebne izazove."
Srbija je također pristala ukinuti bezvizni režim za Tunis i Burundi, što austrijska vlada vidi kao "prvi korak prema pooštravanju viznih pravila na Zapadnom Balkanu i usklađivanju tih propisa s EU".
Razlog je povećan broj zahtjeva za azilom građana iz zemalja poput Indije, Tunisa i Burundija koji mogu turistički putovati u Srbiju bez vize - no mnogi onda nastavljaju put izbjegličkim rutama prema Europskoj uniji. Na to je većina pritužbi stigla iz Belgije i Austrije. No, to nije najveći problem vezan za Srbiju po pitanju sigurnosti EU-a.
Najveći problem postale su organizirane kriminalne skupine krijumčara koje se ne libe potegnuti oružjem kako prema klijentima- migrantima tako i prema policiji koja ih pokušava zaustaviti. Prema iskazu istraživačkog novinara Saše Dragojla iz BIRN-a, sumnja se da kriminalci surađuju s cijelom mrežom korumpiranih policajaca koji im pružaju zaštitu u zamjenu za novac. Ispričao nam je da veće skupine reketare i manje krijumčarske skupine te koriste nasilje nad konkurencijom, ali i ilegalnim migrantima i izbjeglicama koji ne koriste njihove “usluge”. Jednu od tih grupa prema tvrdnjama Saše Dragojla predvodi Alen Basil, državljanin Srbije sirijskog podrijetla, i njegov prvi suradnik Abu Omar, poznat po tome što je vodio grupu. U Subotici, na granici s Mađarskom, 2. srpnja izbio je veći oružani sukob dviju krijumčarskih skupina u kojem su korištene puške kalašnjikov. Vlasti su objavile da je jedna osoba poginula, dok je osam ranjeno, među kojima je i 16-godišnja djevojka.
Aleksandar Vulin: Srbija neće biti parking za migrante!
Ministar unutarnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin jasno je iznio svoje stavove pred međunarodnim kolegama na sastanku početkom listopada mjeseca u Beogradu: “Srbija neće biti parking za migrante”.
Ističe kako je potrebno poslati jasnu poruku migrantima dok su još u domovini, prije nego što sve rasprodaju, krenu na iscrpan put kako bi se suočili s težinom stvarnosti koja ih čeka na odredištima. Međutim, tada se više nemaju kako, niti se imaju čemu vratiti. Prema njegovim riječima, oni u Srbiji nemaju budućnost, a krijumčari na njima zarađuju.
Dobro je istaknuti da su brojne terorističke i ekstremističke organizacije iskoristile priliku da radikaliziraju migrante koji su dugo bili zaglavljeni u tampon zonama na putu prema obećanoj Europi, poput Turske ili Bosne i Hercegovine. Ranjivost i siromaštvo učinili su pojedince labilnijima i manje otpornima na radikalne skupine. Nakon toga se migrantima pomoglo da se presele u Europsku uniju kao spavači. To je samo jedan od razloga zašto srpskim sigurnosnim vlastima odgovara da se migranti na putu prema EU ne zadržavaju unutar zemlje. Ali nije sve u sigurnosti, zapravo, mnogo je u profitu, što su dokazali novinari Balkanske istraživačke mreže.
S obzirom na "eksploziju" broja migranata, koja se svakako može usporediti s onom iz 2015., ovo "više nije humanitarna kriza, već se radi o kriminalnim mrežama", zaključio je Vulin.
Situacija se promijenila sredinom ove godine jer Mađarska ima interes spriječiti ilegalni prelazak granice. Naime, Grčka više nije zemlja u koju druge europske zemlje mogu vraćati tražitelje azila jer je Europski sud za ljudska prava ocijenio kako Grčka ne može pružiti odgovarajuću zaštitu. Ako je Mađarska prva sigurna zemlja u kojoj su migranti ušli u EU, i ako ih se zatekne u drugim zemljama EU, vraćaju ih u Mađarsku. Zbog toga su Mađarska i Frontex osigurali granice i razvili koncept Srbije kao treće sigurne zemlje, pa su značajno usporili migracije. U Subotici, u blizini mađarske granice, povećao se broj migranata koji čekaju na prelazak zbog pojačane kontrole na graničnim prijelazima. I ranije su ih se tisuće kretale kroz Srbiju, ali nitko to nije primijetio, tvrde naši izvori.
Granica između Srbije, Makedonije i Kosova nije kontrolirana: teren je brdovit i šumovit, policije nema dovoljno, a u krijumčarenju sudjeluje lokalno stanovništvo. Postoji organizirana kriminalna skupina, koja ima obiteljsku strukturu, a njihov rad je organiziran s obje strane granice i vrlo se teško infiltrirati.
U razdoblju od siječnja do rujna 2022. vlasti su izvijestile o 84 512 novih dolazaka u državne centre (što je povećanje od 97 posto u usporedbi s istim razdobljem 2021.).
U Srbiji je ove godine bilo oko 3.100 zahtjeva za azil. Najviše ih je iz Afganistana (56,2 posto), iz Somalije (18 posto) i Pakistana (10 posto), zatim iz Palestine, Irana i zemalja Sjeverne Afrike. U većini slučajeva dolaze iz Turske i Grčke. Prije su iz luke Patras vozili trajekti za Italiju iz Grčke. Činjenica da su ih uspjeli zaustaviti na ovoj ruti, dovela je do toga da većina njih sada emigrira preko Makedonije ili Kosova u Srbiju, a zatim preko mađarske granice stižu u Europsku uniju. Osim toga, neki ljudi migriraju preko Albanije, Crne Gore i prelaze Jadransko more, dok se drugi odlučuju prijeći preko Rumunjske ili Bugarske. Posljednjih tjedana srpnja Komesarijat za izbjeglice i migracije Srbije (SKRM) zabilježio je priljev izbjeglica/migranata od oko 3.000 osoba tjedno, u usporedbi s 1.000 tjedno u istom razdoblju 2021. godine.
Mađarska o migracijama: Ovo nije pitanje ljudskih prava, već pitanje kršenja zakona!
Slično pogled ima i mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó, govoreći o "opsadi" njezine južne granice od strane migranata i krijumčara ljudima koji su se naoružali. Ne prezaju od upotrebe oružja protiv graničara i policije ukoliko ih pokušaju zaustaviti.
"Za nas to nije pitanje ljudskih prava, već pitanje kršenja zakona naše zemlje", rekao je Péter Szijjarto.
Ove godine je zabilježeno 250.000 ilegalnih prelazaka granice. Iako je Mađarska i dalje predana čuvanju granica, odbijanje EU da učinkovito osigura granice i poveća broj deportacija mnoge ohrabruje da krenu na težak put u Europu.
Péter Szijjártó je napomenuo kako je ove godine broj migranata "strahovito porastao" na 195.000 ljudi te da se očekuje da će taj broj rasti s obzirom na globalnu situaciju. Navodi kako je većina migranata prije dolazila preko Sredozemnog mora, a sada većina njih stiže balkanskom rutom.
Prema nacionalnoj statistici, Mađarska je početkom 2021. ugostila oko 194.000 stranaca sa statusom legalnog boravka. Taj broj uključuje više od 57.000 građana EU-a, oko 32.000 Ukrajinaca, 18.000 Kineza i 35.000 drugih državljana iz azijskih zemalja, izvijestila je agencija DPA.
Kao hitnu mjeru državni predstavnici Mađarske, Austrije i Srbije dogovorili su jačanje granične ograde na mađarsko-srpskoj granici. Trenutno je duga 175 km i visoka 4 metra, a sada će se produžiti za 11 km i povećati za jedan metar. Podršku mađarskoj policiji na ovoj granici daju austrijski i češki policajci, a tamo će se koristiti i dodatna tehnička oprema u vidu dronova i termovizijskih kamera. Austrija će također podržati Srbiju u repatrijacijama.
Hrvatska - migranti tvrde da vlakovima koji idu prema Italiji
Grana li se balkanska ruta, provjerili smo kakva je situacija u susjednoj Hrvatskoj. Na Tomislavovom trgu u Zagrebu, oko kolodvora, svakodnevno se okupljaju migranti. Početkom listopada zatekli smo ih stotinjak. Kako se tjedan bližio kraju, njihov se broj smanjivao. Zagrepčani su zgroženi situacijom koja se dogodila u samom središtu jednog od najljepših gradskih parkova. Mještani se ne osjećaju sigurno.
"Ovako dosad nije bilo, ali zadnjih tjedana je tako. Čudno je da mediji o tome nisu izvještavali, da se nitko ne pita tko su ti ljudi i kamo idu", kazala je žena koja živi u blizini Tomislavovog trga, no u razgovoru s nekoliko ljudi ubrzo smo dobili odgovor zašto nikoga ne zanimaju migranti: "Nije nas briga gdje idu, bitno je da ne ostanu."
Nakon provedenog upravnog postupka sukladno Zakoniku o schengenskim granicama i Zakonu o strancima, tim osobama u tranzitu se izdaju rješenja o povratku s rokom za napuštanje Europskog gospodarskog prostora od sedam dana.
S grupom mladića u dobi od 15 do 30 godina razgovarali smo početkom listopada. Kažu da dolaze iz Afganistana, a na putu su već pet mjeseci. Manjak demokracije, nedostatak obrazovanja i perspektive pod talibanskim režimom natjerao ih je da putuju tisućama kilometara. Iz Zagreba će u Italiju. Tamo imaju pet prijatelja koji su uspostavili život i koji će im pomoći u tome. Na pitanje kojim će se prijevozom koristiti, kažu ''vlak''. Jedna od postaja je i grad Rijeka, odakle migranti putuju prema Italiji. Neki putuju i ilegalno, vlakovima iz Srbije koji su registrirani za teretni prijevoz. Pokazao je to i sudar dvaju vlakova, putničkog i teretnog iz Šida, u rujnu ove godine kod Novske, kada je ozlijeđeno osam migranata. Većina migranata koji su preplavili jedan od najljepših zagrebačkih trgova bili su mladići. Kad smo uočili skupinu s nekoliko žena, od kojih dvije s dojenčadi, pitali smo ih odakle dolaze. Bili su jedni od rijetkih koji dolaze iz Afrike, a išli su prema Italiji. Međutim, iz službenih izvora doznajemo kako Italiju kao destinaciju koriste jer graniči s više zemlja, ali krajnja destinacija im je u većini slučajeva Njemačka.
Prema podacima UNHCR-a i Eurostata, u 2021. godini 2930 osoba zatražilo je azil u Hrvatskoj, a ove godine bilježi se značajan porast. Hrvatska je u prvih devet mjeseci 2022. zaprimila 7258 zahtjeva osoba za međunarodnu zaštitu, koja uključuje azil i supsidijarnu zaštitu, što je najveći broj takvih zahtjeva u posljednjih nekoliko godina, tri puta veći nego 2016. na vrhuncu migrantske krize. U zahtjevima za međunarodnu zaštitu prednjače građani Iraka (1554), Turske (1150), Afganistana (1123) i Burundija (1007). No, većini od njih Hrvatska ipak nije konačna destinacija. Kako doznajemo iz neformalnih izvora, oko 80 posto ljudi koji zatraže azil u Hrvatskoj potom odlaze u druge zemlje poput Njemačke, gdje žele ponoviti postupak.
Austrija: Gotovo 100 tisuća zahtjeva za azil u ovoj godini
Kao što pokazuje statistika o azilu austrijskog Ministarstva unutarnjih poslova (BMI), broj izbjeglica u osnovnoj skrbi dosegao je vrhunac svih vremena u studenom 2022. s brojem od gotovo 100 tisuća ljudi. Od početka siječnja do kraja listopada 2022. zahtjev za azil je podnijelo 89.867 osoba. To je već znatno više nego u godinama izbjegličke krize. u 2016. i 2017., kada je godišnje utočište dobivalo oko 80.000 ljudi.
Austrijsko ministarstvo unutarnjih poslova smatra da će do kraja 2022. poletjeti za dodatnih 20.000 zahtjeva za azilom. S tom brojkom to će biti otprilike 120.000 tražitelja azila na kraju ove godine. Ovaj broj bit će rekordan u broju azilanata u Austriji! U 2015. godini vlasti su zabilježile 90.000 zahtjeva za azil.
Potrebno je istaknuti činjenicu kako prema bazi podataka o osnovnoj skrbi, u Austriji već 91.000 ljudi živi s osnovnom skrbi, uključujući 56.000 ukrajinskih izbjeglica.
Ako uzmemo u obzir da većinu tražitelja azila čine muškarci od 20 do 40 godina, to predstavlja rizik za nacionalnu sigurnost. Naime, za sigurnost Republike Austrije odgovorno je 30.000 policajaca i 55.000 vojnika, uključujući i rezerviste. Sveukupno znatno manji broj od podnositelja azila ove godine.
Pola milijarde eura za azilante u jednoj godini
Za porezne obveznike financijski teret raste sa svakim dodatnim migrantom koji stigne: svi pristigli tražitelji azila dobivaju osnovni program skrbi koji uključuje zdravstveno osiguranje, hranu, džeparac, novac za odjeću i smještaj. Savezna vlada troši 230 do 500 milijuna eura godišnje na skrb i smještaj tražitelja azila i drugih stranaca koji imaju pravo na osnovnu skrb.
Republika Austrija trenutno troši oko 425 eura mjesečno na svakog tražitelja azila - što znači da za 91.000 ljudi osnovne usluge koštaju otprilike 38,700 milijuna eura mjesečno i oko 464 milijuna eura godišnje, dakle gotovo pola milijarde.
Skrb i smještaj tražitelja azila nakon prijema u postupak (nakon prvih nekoliko tjedana u saveznim ustanovama za skrb) odvijaju se u saveznim državama. Kako bi se uravnotežio teret zbrinjavanja i smještaja tražitelja azila, savezna državna kvota određena je na temelju broja stanovnika.
Koje su posljedice za ilegalne migrante koji zlorabe europski sustav azila?
U najgorem slučaju, nakon što su proveli vrijeme u osnovnoj skrbi, mogu biti vraćeni u zemlju podrijetla o trošku austrijske države uz dodatnu novčanu naknadu. Samo osobe nakon pravomoćne negativne odluke, za koje nakon provedenog postupka ne postoji razlog za zaštitu, dobivaju rješenje o povratku i moraju napustiti zemlju.
U prvih osam mjeseci ove godine u Austriji je tražiteljima azila odbijeno 32.000 zahtjeva. Više od 7000 ljudi je napustilo zemlju, 60 posto ih je dobrovoljno, dok je 40 posto bilo to prisiljeno učiniti.
Velik broj tražitelja azila dolazi u Austriju iz zemalja poput Indije, Tunisa i Maroka. Austrijske institucije javne sigurnosti očekuju da će se broj tražitelja azila smanjiti kada Srbija krajem godine pooštri kontrolu na svojoj južnoj granici i uvede dodatne vize za građane Indije i Pakistana.
- Ljudi iz Indije nemaju šanse za azil u Austriji iako krijumčarima plaćaju između 3 i 7 tisuća eura da ih dovedu u Austriju - ističe u svojim govorima ministar unutarnjih poslova Austrije Gerhard Karner.
Ministarstvo unutarnjih poslova početkom svibnja pokrenulo je detaljne provjere protiv krijumčarenja i zlouporabe azila. Od tada, prema austrijskom glavnom direktoru za javnu sigurnost Franzu Rufu, policija je uhvatila više od 68.800 migranata, od kojih je većina - 46.000 - u Gradišću. Imigranti su uglavnom dolazili iz Afganistana, Indije, Sirije, Tunisa i Pakistana.
Organizirano je više od 2500 specijalnih operacija. Od početka svibnja uhićeno je 440 trgovaca ljudima, od kojih 172 u Gradišću. U cijeloj prošloj godini bilo je ukupno 441 trgovaca ljudima, a 2020. u cijeloj Austriji 311.
Kako bi migrantima omogućili dolazak u zemlje EU, krijumčari ljudima naplaćuju od 3.000 do 20.000 eura po osobi. Austrijski generalni direktor javne sigurnosti Franz Ruf također je istaknuo primjer u kojem su kriminalci djelovali na visokoj razini. Riječ je o akciji "chart dream" u kojoj su krijumčari od klijenata uzeli 20 tisuća eura. To je uključivalo organiziranje izrade lažnih putovnica i letove privatnim zrakoplovima koji su ih prevozili u EU, a od kojih su neki otkriveni i u Austriji.
Voditelj službe za borbu protiv krijumčarenja i trgovine ljudima pri Državnom uredu za borbu protiv kriminala Gerald Tatzgern opisuje trgovce ljudima kao ljude koji kriminalno zarađuju na račun migranata. Svejedno im je što će biti s tim ljudima, hoće li ostati živi ili umrijeti tijekom često riskantnog transporta. Trgovci ljudima migrante uvijek nazivaju kutijama, torbama ili teretom.
Prema Austriji, najveći broj migranata dolazi iz Srbije, preko Mađarske. No, pogođene su i susjedne zemlje. Preko Češke i Slovačke migracija vodi u Njemačku, a preko Švicarske dalje u Francusku i Španjolsku. Organizirani kriminal poput trgovine ljudima često se podcjenjuje. Međunarodno su povezani i mogu uključiti čak 10.000 ljudi. Te iste bande novac prebacuju u Afganistan i Siriju, a riječ je o milijunskim profitima'', izjavio je Gerald Tatzgern, voditelj službe za borbu protiv krijumčarenja i trgovine ljudima.
Austrijska kriminalistička policija priopćila je da posebnu pozornost posvećuje skupinama naoružanih krijumčara koji su svoj centar uspostavili u sjevernoj Srbiji. Osim što predstavljaju opasnost za policajce, ove naoružane skupine prisiljavaju migrante da slijede samo njihova pravila, oduzimajući im svako dostojanstvo i ljudsku slobodu. Ovi trgovci ljudima često su naoružani i skloni su pucati na policiju ako ih pokuša zaustaviti dok krijumčare migrante.
Nadajući se rješenju, Austrija prijetnju vlastitoj nacionalnoj sigurnosti prebacuje na susjedne zemlje
Kad je riječ o migracijama, nema europskog jedinstva, kao što nema ni zaštite vanjskih granica Unije. Svaka država gleda svoje interese.
Dok austrijski političari samo pričaju o problemu i očekuju da susjedne države riješe njihov problem, Viktor Orban je bio puno konkretniji. On je izgradio granični zaštitni zid vrijedan 800 milijuna eura. Pod vladom Aleksandra Vučića razvio se poslovni model naplate migranata za prelazak u EU i istovremeno ‘’čišćenje zemlje od potencijalnih ugroza’’.
Vulin je to otvoreno rekao: "Srbija neće biti parking za migrante". Kako bi to postigli, pojedinci su uz zaštitu policije pronašli savršen poslovni model za krijumčarenje migranata u EU.
Sarkastično, srbijanski ministar unutarnjih poslova uputio je i snažnu poruku austrijskim sigurnosnim vlastima ističući njihove interese u međunarodnim kriminalnim poslovima. Napomenuo je da isti kriminalci koji rade u Srbiji vole prati novac u Austriji kroz investicije i ilegalnu trgovinu.
‘’Svaki migrant koji je zaustavljen na granici sa Srbijom ujedno je i jedan migrant manje u Beču. To znači da je svaki migrant vraćen iz Srbije u zemlju porijekla jedan migrant manje kojeg će trebati vratiti iz Beča – opisao je Vulin.
Od tog trenutka Austrija bila „motivirana“ da financijski potpomogne repatrijacije migranata već iz Srbije.
Dobro je biti realan u igranju ping-ponga s migrantima među državama EU, jer europske solidarnosti nema. Ako žele ići dalje u EU, Srbija će im to sigurno omogućiti. Jedna opcija su repatrijacije, a druga je pustiti ilegalne migrante da idu kamo žele – jer jedino je zapravo važno da ne ostanu. Situacija je crno-bijela, pustite ih prema željenoj destinaciji ili ih vratite u zemlju porijekla - njihovu polaznu točku.
Repatrijacije koštaju, a krijumčarenje migranata u zemlje EU Srbiju ne košta ništa - čak postoji mogućnost da se na krijumčarenju i dobro zaradi. Dakle, zašto ulagati novac u povratak, ako se na njima može zaraditi? Prva zemlja EU je Mađarska, međutim, kao i Hrvatska, ne nudi puno povlastica i mogućnosti za tražitelje azila jer su te zemlje i same ekonomski slabe, a politika je tu vrlo jasna. Kad su već prevalili toliki put, tražitelji azila radije će otići na destinacije poput Švedske, Njemačke, Francuske, Španjolske i Austrije. Austrijskoj vladi u tome neće pomoći nikakva propaganda jer slika kako drže konce u svojim rukama i surađuju sa Srbijom i Mađarskom je jasna kao statistika. Mađarska i Srbija im rado preusmjeravaju ilegalne migrante uz motivaciju curenja mlijeka iz socijalne sise koja je u Austriji vidno veća.
No, po pitanju austrijskog pogleda na migrantsku krizu, stvari mogu postati poprilično bizarne. Austrijsko ministarstvo unutarnjih poslova je ‘’uložilo’’ u online oglase na Googleu, Facebooku i Instagramu čak 260.000 eura. Adresirano mladim ljudima u zemljama koje imaju male ili nikakve šanse da dobiju azil: Maroko, Tunis, Bosna i Hercegovina, Srbija, Libanon, Pakistan i Indija. Potencijalni migranti se upozoravaju na svojim nacionalnim jezicima "da riskiraju svoje živote i da nemaju šanse za azil". Sigurni smo da ljudi koji nose najmodernije mobitele i imaju pristup internetu u urbanim gradovima spomenutih država neće krenuti u obećanu Europu s plastičnim vrećicama u rukama.
No, kako uopće nazivati te ljude, koji naziv je politički korektan: migranti, ilegalni migranti, izbjeglice ili azilanti? Svako vrijeme ima svoje izazove. Umjesto neučinkovitih i skupih ideja u koje Austrijanci bacaju novce, zašto nikome nije palo na pamet tu krizu riješiti administrativno. Recimo osuvremeniti Ženvsku konvenciju s par novih stavaka?
Kao što reče poznati demograf nijedna zemlja u povijesti nije rješavala problem prenapučenosti druge bez ratova. Osim Plenkijeve Hrvatske. Samo u Hrvatskoj se dogodilo da stranka mijenja narod umjesto da narod promijeni stranku.