18.04.2017. u 16:05

Zanimljivo je da se u BiH i Srbiji, u kojima se i najbenignija izjava političara iz RH dočekuje na nož, o dugu Agrokora raspravlja na vrlo tolerantan način

Zbog sličnosti naziva Agrokora i Agrokomerca ovih dana u BiH traže se paralele njihovih uspona i padova. Dug Agrokomerca bio je 270 milijuna dolara, a ukupna vrijednost tvrtke se procjenjivala na milijardu i pol dolara.

Dug Agrokora u odnosu na vrijednost tvrtke mnogo je veći. U oba slučaju financijski problemi uzdrmali su temelje nekoliko republika. Afere koje zbog svojih razmjera konkuriraju za naslov “Agrogate” nastajale su u različitim političkim kontekstima.

Dok o Todorićevoj tvrtki manje-više sve znamo, o Abdićevoj se pričalo samo kao o prehrambenom gigantu koji je stradao zbog mjenica bez pokrića. Poslije se doznavalo da su one samo bile povod ili izgovor za provedbu političkog projekta SANU-a.

Cilj im je bio preko Fikreta Abdića srušiti moćnu braću Pozderac. Osobito Hamdiju koji je bio predsjednik Ustavne komisije Skupštine Jugoslavije. Smetao im je jer nije dopuštao mijenjati Ustav iz 1974., koji je davao Muslimanima status naroda unutar SFRJ, te ustavno rušenje autonomnih pokrajina Kosova i Vojvodine.

Srbi su htjeli cjelovitu Srbiju bez pokrajina. Kako bi uklonili Hamdiju Pozderca, otvorili su aferu “Agrokomerc”. Podignuta je optužnica za “kontrarevolucionarno djelovanje”. Smijenjeni su i Fikret Abdić i Hamdija Pozderac, a poslije i njegova braća Hakija i Sakib.

U tom financijsko-pravosudnom košmaru kao spasilac Agrokomerca pojavio se direktor Jugobanke Beograd Slobodan Milošević. On je s pozicije bankara krenuo u politički projekt SANU-a. Kada su uklonili braću Pozderac, na putu stvaranja velike Srbije smetao im je i Branko Mikulić.

Zbog njega su otvorili čuvenu aferu oko dodjele kredita (opet banke) državnim kadrovima za neumske vikendice. Tada je palo skoro cijelo političko vodstvo BiH. Stvoren je ambijent za antibirokratsku revoluciju. Serijom mitinga 1988. i početkom 1989. srušili su pokrajinske vlasti na Kosovu i u Vojvodini te republičku vlast u Crnoj Gori. Sve je bilo spremno za rat.

Agrokor je nakon rata bio pokretač gospodarstva u RH, pa i okruženju. Zanimljivo je da se u BiH i Srbiji, u kojima se i najbenignija izjava političara iz RH dočekuje na nož, o dugu Agrokora raspravlja na vrlo tolerantan način. Svjesni su kako se jedino dogovorima može pronaći neko rješenje.

Nitko ne optužuje Todorića za “podrivanje ekonomske suverenosti države”. U smrtonosnom zagrljaju s Miloševićevom Jugobankom upravo na takvoj optužnici pao je Agrokomerc. Zato Agrokor treba čuvati od bankarskog podrivanja njegove suverenosti iz (geo)političkih razloga.

Ne zaboravimo, Rusija je prestala kreditirati Todorića odmah nakon što je Plenković ponudio Ukrajini pomoć u mirnoj reintegraciji Krima po hrvatskom modelu. Zato neki sumnjaju kako Jugobanka i Sberbank nisu trebale Agrokomerc i Agrokor samo zbog kredita.

Ulog u oba slučaja znatno je veći i geopolitički važniji. Život na kredite uvijek je opasan. Osobito za države kada postanu taoci takvih dužničko-vjerovničkih odnosa.  

>> Ne mogu razumjeti da i dalje možete živjeti u dvorcu, a ne znate hoćete li moći isplatiti plaće

>> Todoriću sam rekao: Ne dam ti državnih milijardu i pol kuna

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije