Zaklada "Nova granica" okupila je u glavnom gradu Litve Vilnijusu, na marginama 9. sastanka na vrhu Inicijative tri mora, predstavnike dvadeset europskih think tanova i instituta kako bi razgovarali o budućnosti ove važne geopolitičke platforme. Zaklada "Nova granica" je prvi hrvatski poslovni think tank koji povezuje istraživanja s međunarodnim umrežavanjem i organizacijom konferencija, panela i okruglih stolova.
U Inicijativi tri mora sudjeluje 13 država članica EU iz istočne i srednje Europe, u trokutu Baltik-Jadran-Crno more, uz čvrstu potporu Europske komisije i strateških partnera Sjedinjenih Američki Država i Njemačke. Vlada Hrvatske snažno podržava Inicijativu te je u zajednički komercijalni fond za razvoj projekata uplatila 20 milijuna eura. Fond inicijative dosad je prikupio milijardu eura, a najveće uplate dali su Poljska razvojna banka 700 milijuna eura i SAD 300 milijuna eura.
"Ono što je bila ključna motivacija 2015. godine, kada je pokrenuta ova inicijativa, a to su gospodarska suradnja i razvoj digitalne, energetske i prometne infrastrukture, danas dobiva dodatnu stratešku dinamiku kroz sigurnosnu prizmu i potporu obnovi Ukrajine. Pridruživanje Ukrajine Inicijativi moglo bi dodatno potaknuti novi krug financiranja ne samo iz SAD-a, već i iz EU pa i azijskih država kao što su Japan i Južna Koreja", izjavio je Natko Vlahović, predsjednik think tanka ZNG.
Ian Brzezinski ispred američkog think tanka Atlantic Council naglasio je da Inicijativa, kako bi privukla interes nove američke administracije, treba pokazati tvrde projekte koji imaju široku vidljivost i jasnu prekoraničnu dimenziju. Postoji puno novca u privatnim equity fondovima koji se može privući, ali potencijalni ulagači žele biti sigurni da će države srednje Europe biti predani parnteri i osigurati konkurentne uvjete. Također, zagovara se stalno tajništvo inicijative koje će povećati operativnost Inicijative na dnevnoj osnovi i promovirati projekte iz regije.
VEZANI ČLANCI:
Denes Andras Nagy iz Mađaarskog centra za fundamentalna prava iznio je važnost proširenja Inicijative na zemlje Zapadnog Balkana, a i Turske, kako bi se dodatno povećala geopolitička težina ove platforme. Zemlje Višegrada već imaju projekt brze željezničke mreže kojim žele povezati svoje glavne gradove (Varšavu, Prag, Bratislavu i Budimpeštu). Osim komnom, potrebna je puno bolja povezanost zrakom. Naime, avionske linije nisu idealne i zračni promet regijom nalaže brojna presjedanja.
Hrvoje Šimović iz INA-e govorio je o plinskom i LNG biznisu kojim se Hrvatska integrira u energetsku infrastrukturu regije i o planovima da se ojačaju i rafinerijski poslovi. Hrvatske ulaže sredstva u plinsku infrastrukturu s ciljem izrastanja u ključno energetsko čvorište za jugoistok Europe i zemlje Zapadnog Balkana.
Poljski stručnjak za obranu i sigurnost, Marek Matraszek iz CEC Grupe, istaknuo je važnost pitanja sigurnosne dimenzije Inicijative za novu poljsku vladu premijera Tuska. Geopolitički potencijal Inicijative je velik, ali Poljska se nalazi u osjetljivom trenutku jer predsjednik Duda i premijer Tusk ne dijele mišljenje o tome da Inicijativa ostane samo poluga za gospodarsko povezivanje regije. Vojna industrija koja će proizvoditi proizvode dvojne namjene, kao i obnova Ukrajine, važni su dodatni i novi elementi za širenje i produbljivanje Inicijative.
GALERIJA Milanovićev život u slikama – od malih nogu do političke karijere
Evo i novog kineskog razmišljanja. Kineski stručnjak za Rusiju Feng Yujun je sve iznenadio svojom objavom o Rusiji. Navodi 4 faktora zašto će Rusija izgubiti rat u Ukrajini. 1. Snažan i neočekivani otpor Ukrajine i složnost i jedinstvo ukrajinskih prijatelja koji joj pomažu 2. Široka međunarodna podrška Ukrajini u njezinoj obrani. 3. Priroda modernog ratovanja gdje je Ukrajina napravila zaokret u korištenju novih oružja i taktika dok je Rusija očito zaostala negdje u sovjetskoj eri 4. Putin se okružio nesposobnim suradnicima koji mu ne donose istinite informacije i ne informiraju ga kako treba uz očite slabosti ruske obavještajne službe. Feng Yujun smatra da će Rusija izgubiti rat u Ukrajini i biti prisiljena na povlačenje iz cijele Ukrajine uključivši i Krim. Zbog blčizine Ukrajine i Rusije izgleda da nuklearni rat u današnjim okolnostima ne dolazi u obzir. Gotovo je sigurno da će nakon rata Ukrajina postati članica EU i NATO a Rusija biti u većoj međunarodnoj izolaciji i izgubiti utjecaj u Ukrajini i šire.