Pune ruke lješnjaka pokazuje Vladimir Tominac iz Baranje. Berba je počela, a sve radi ručno – klečeći skuplja plodove, ležeći sjekiricom čisti zaperke na sadnicama. U nasadu starom osam godina zbraja prvi veći urod.
– Duboko im je korijenje pa im ne smetaju ni suša, a ni mraz. Računamo da ćemo obrati tri kilograma po stablu, dakle oko tonu i pol lješnjaka – započinje Vladimir.
Vrebaju ih miševi
Na hektaru zemlje zasadili su 517 stabala, otvorili OPG i uhvatili doslovce zadnji vlak za poticaje na trajne nasade, dobili su 21.000 kuna za početak. Sjeda im danas 2500 kuna na godinu, nije mnogo, no pokrije im, kažu, gorivo. Sedamdesetak sadnica u startu su im uništile srne jer im je ruta baš preko njihova polja. Vrebaju ih i miševi. Ne daju ih u otkup, već lješnjake sami prodaju, lani su bez tegoba plasirali svih 900 kilograma. Skupljaju ih, ljušte, suše do konca rujna pa zdrobe.
– Za kilogram očišćenih potrebno je 2,1 ili 2,5 kilograma neočišćenih, ovisno o tome jesu li istarski ili rimski – objašnjava njegova supruga Javorka.
Kupci su im i prije berbe već naručili 60-ak kilograma. Lanjski su urod prodavali, očišćen, za 50 kuna po kilogramu iako su mogli, svjesni su, zaraditi i više. Kupuju li se u trgovinama, cijena im je trenutačno 150 ili čak 160 kuna za kilogram.
– Puno je posla, kosimo i travu svaka tri tjedna, ali isplativi su, i to znatno više od krušaka, jabuka, višanja – nadovezuje se suprug.
Otkupna cijena za ovu sezonu još nije definirana, no stručnjaci vjeruju da neće biti manja od dva eura.
– Čeka se Turska, koja je najjača na tržištu lješnjaka, a ona još nije izbacila cijenu. Prosječna je, inače, 2 do 2,3 eura – navodi Krunoslav Jakopin, tehnolog u proizvodnji lješnjaka.
Hrvatske proizvođače pod svoju kapu želi privući talijanski div Besana grupa. S više od 170 milijuna eura godišnjih prihoda, jedan su od vodećih svjetskih proizvođača orašastih plodova i sušenog voća. Koordiniraju proizvodnju oko 2000 proizvođača, a prerade više od 24.000 tona sirovine godišnje. Izvoze u 33 zemlje, opskrbljuju i velike korporacije poput Nestlea.
Ambiciozni Talijani
Prisutni su i u Hrvatskoj, no odlučili su proširiti posao. Planiraju ugovoriti proizvodnju na približno 1000 hektara, i to u tri regije, u okolici Osijeka, zatim Virovitice i Bjelovara te Varaždina i Čakovca. Našim uzgajivačima nude certificirane sadnice i desetogodišnje ugovore o otkupu. Svoj bi prostor tu moglo naći, procjenjuju u Hrvatskoj gospodarskoj komori, i do 500 poljoprivrednika. Zanimljiviji su im, ipak, vlasnici većih nasada, od pet, deset ili petnaest hektara. Naša je proizvodnja većinom rascjepkana na hektar-dva pa u HGK kažu da je za veću zaradu potrebno udruživanje.
– Visoki su standardi u proizvodnji, mehanizacija je skupa pa bi nam trebali strojni prstenovi, clasteri. Unosan je to posao, lješnjak nije zahtjevna kultura ako se stvari dobro postave. Tlo je svakako pogodno – kaže Ernest Nad, viši stručni suradnik u osječkom HGK. U Komori je prekjučer bilo i predavanje o suradnji s Besana grupom, na koje je pozvano 130 slavonskih i baranjskih uzgajivača. Uložit će, po najavama, i pola milijuna kuna u skladišne prostore, a godišnje bi se proizvodilo oko 2000 tona lješnjaka.
>> Voćari se žale na skupe kredite, a nijedan nije tražio reprogram
>> Selo će propadati sve dok su "seljak" i uvreda isto
Pa dobro za Boga miloga više, starci mi kupuju Večernji od 1980. godine do danas, pa zar smo toliko u banani da moramo naplačivati textove 7 kuna za koje bi u nekoj drugoj situaciji prošli i u nižerazrednom tjedniku..ili ugasite sve ili radite normalno!