Izborni programi puni obećanja koja predsjednik Hrvatske ne može ispuniti

Kandidati, bira se šef države, a ne premijer

Stjepan Mesić
Leonard Ninčević/Pixsell
19.11.2009.
u 22:10

Teme koje otvaraju u programima u pravilu izlaze iz predsjedničkog djelokruga i ulaze na teren izvršne vlasti.

Postane li predsjednik države, Andrija Hebrang odmah će predložiti pet reformi kojima bi utjecao na poreznu i investicijsku politiku, radno zakonodavstvo, mirovinski sustav te sustav javne nabave koji generira korupciju.

Zamijeni li Stipu Mesića na predsjedničkom poslu, Ivo Josipović spriječit će, poručuje biračima u svom programu, da prljavi novac kupuje hrvatsku imovinu i osvaja gospodarske resurse te omogućava lažne diplome, privilegije i nezasluženo bogatstvo.

Novac oduzet kriminalu usmjerit ću, nastavlja SDP-ov kandidat, u gospodarski razvoj, mirovine, škole, vrtiće, obrazovanje i socijalnu sigurnost.

Formula iz FBI-a
Kad bi, pak, na čelo države stao bivši hadezeovac Dragan Primorac, borba protiv korupcije dobila bi neviđen zamah. Na predstavljanju svoje kandidature, naime, Primorac je rekao da će iskorijeniti korupciju jer je formulu za uspješnu borbu protiv tog zla dobro naučio surađujući, među ostalim, s najpoznatijim stručnjacima FBI-a.

Milan Bandić, kandidat koji figurira kao alternativni i za HDZ-ovo i za SDP-ovo biračko tijelo, s predsjedničke bi se pozicije posvetio jačanju gospodarstva i smanjenju nezaposlenosti te povećanju izvoza i stranih ulaganja.

Nadan Vidošević bi se, pak, posvetio tome da u dijelu Europe u kojemu se nalazi Hrvatska postane sjecište i stjecište trgovinskih, energetskih i svekolikih ekonomskih putova.

Pobijedi li Vesna Škare-Ožbolt, usmjerit će, među ostalim, svoju predsjedničku energiju na reformu izbornog sustava i uvođenje dvodomnog Sabora u kojemu bi ukupno bilo 160 zastupnika, od kojih bi se 60, koji bi sjedili u domu regija, biralo izravno...

Miroslav Tuđman svoju ponudu temelji na zaštiti suvereniteta. Glavna je poruka da neće dati ni pedalj hrvatskog teritorija. Josip Jurčević, pak, konstatira da program predsjednika RH nije i ne smije biti samovoljan čin te djelokrug predsjedničkog angažmana vidi isključivo u okvirima zaštite Ustavom zajamčenih vrednota, prava i sloboda.

Svjesna da Ustav nije ostavio šefu države preširoko dvorište, Vesna Pusić taj posao smatra ponajprije društveno odgovornom dužnošću u kojoj se mnogo može napraviti jedino zahvaljujući osobnom, profesionalnom i moralnom autoritetu. Uglavnom, kratak presjek nekoliko predsjedničkih programa pokazuje da većina kandidata doživljava Ustav kao ograničenje i da bi se mnogo lakše snašli kad bi se 27. prosinca ove i 10. siječnja iduće godine birao premijer.

Pod dojmom su Obame

Teme koje otvaraju u programima u pravilu izlaze iz predsjedničkog djelokruga i ulaze na teren izvršne vlasti. Niti Josipović može u bilo što uložiti novac oduzet kriminalu, niti Hebrang može provesti reforme, niti Škare-Ožbolt može izmijeniti izborni zakon, niti Primorac može srezati korijene korupciji, niti Vidošević može ekonomski ojačati Hrvatsku...

Uspješnost budućeg predsjednika ovisit će isključivo o kohabitaciji s vladajućom garniturom koja njegove prijedloge može prihvaćati ili bez posebnog obrazloženja odbacivati. Politički analitičar Višeslav Raos primjećuje da dio kandidata ima pogrešnu percepciju.

– Pod dojmom su Obame, ali zaboravljaju da on ima izvršnu vlast, koju kod nas ima premijerka – kaže Raos. I analitičar Davor Gjenero drži da su neki kandidati prešli granicu opisanu Ustavom te da biračima šalju pogrešne poruke.

To može biti i zato, smatra, što misle da se u kampanji ionako ne govori o programima nego o prividima programa pa nude biračima ono što smatraju kurentnom robom.

Gjenero kaže da se i u tome iskoračivanju iz propisanih okvira može prepoznati prisutnost latentnog pritiska na Ustav ne bi li se u nekom trenutku ishodile i njegove izmjene.

Nitko u Hrvatskoj ne smije kopati po kantama za smeće!
Hrvatska mora postati pravedna zemlja. To je moguće jedino ako iskorijenimo korupciju, poručio je Ivo Josipović otvarajući službeno kampanju u Ivancu.

Josipović: Moj potpis neće biti puka forma

Moj potpis na zakonima koji stižu iz Sabora neće biti puka forma, naveo je Josipović. Nastojat će, veli, spriječiti izglasavanje loših zakona, poput onoga o kriznom porezu. No, šef države ne smije uskratiti potpis kojim zakon, pa bio i loš, stupa na snagu.

Hebrang: Uvesti jednu poreznu stopu

Uvođenje jedne stope PDV-a i poreza na plaće i dobit, npr. 20 posto, smanjilo bi trošak obračunavanja i stimuliralo proizvodnju, stoji u Hebrangovu programu. Šef države može sugerirati porezne intervencije, no to mu nije primarno područje.

Bandić: Zaustaviti deindustrijalizaciju

Milan Bandić ne bi dopustio da se gase veliki domaći industrijski brendovi jer ih je lako ugasiti, ali desetljeća su potrebna da se obnove ili stvore novi. Taj je stav biračima privlačan, ali predsjednik države o tome ne odlučuje.

Škare-Ožbolt: Zaštita zemlje, vode i energije

Zemlja, voda i energija strateško su bogatstvo Hrvatske. Treba ih zaštititi posebnim zakonima i ne privatizirati, stoji u programu V. Škare-Ožbolt. I to je jedna od tema o kojima predsjednik države može govoriti, ali na koje zapravo ne može utjecati.

Ključne riječi

Komentara 23

TO
tom
22:33 19.11.2009.

ne seri splićo! sanader je vaš produkt, kao što je to i kerum i još podosta drugog ološa kojeg ste se riješili tako što ste ga poslali u zagreb! a mile je u usporedbi sa svima njima - pravi gospodin!

ST
stripi
22:34 19.11.2009.

Svi lupetaju, a samo naš novi predsjednik Nadan Vidošević dobro zbori. Pa čovjek je ispred svih kandidata barem 10-ak godina. Uvjeren sam da će pobijediti Nadan Vidošević, zasluženo.

SI
sol i kapulica
10:51 27.11.2009.

Nakon dugih 10 godina detuđmanizacije (štogod to Panteliji značilo, vjerojatno sinonim za dekroatizaciju) – VRIJEME JE ZA RETUĐMANIZACIJU !!!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije