Direktori državnih tvrtki u Hrvatskoj formalno se biraju putem javnih natječaja, no o kandidatima na tim natječajima kao ni o izabranom kandidatu javnosti nisu dostupni nikakvi podaci. Tako nakon provedenog natječaja Vlada na zatvorenom dijelu svoje sjednice predloži skupštini ili nadzornom odboru državne tvrtke imenovanje određenog kandidata, i to bez ikakva obrazloženja.
Pod krinkom javnog natječaja tako se na čela državnih tvrtki uglavnom postavljaju stranački podobni kadrovi koji su odabrani daleko od očiju javnosti.
To bi se uskoro moglo promijeniti. Naime, prema Antikorupcijskom programu za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu 2018.-2020., koji je ovih dana Ministarstvo pravosuđa pustilo u javnu raspravu, među ostalim predviđa se javna objava kandidatura za članove nadzornih odbora, uprava ili upravnih odbora te da oni u postupku imenovanja, osim životopisa podnose i izjave o okolnostima iz kojih može proizlaziti potencijalni sukob interesa. A to znači da će kandidati morati, primjerice, navesti podatke o svojim poslovima u drugim tvrtkama koje se bave istim predmetom poslovanja i djelatnostima kao i trgovačko društvo u kojem se kandidiraju za člana uprave ili upravnog odbora, morat će navesti vlasništvo u drugim poslovnim subjektima neovisno o njihovu predmetu poslovanja, a morat će navesti i podatke o tome da su članovi obitelji zaposlenici tvrtke u kojoj se kandidiraju za člana uprave ili upravnog odbora. Isto tako morat će iznijeti i podatke o tome da su članovi udruge ili neke neprofitne organizacije koja je stjecala sredstva od tvrtke na čijem čelu žele biti.
Prema programu sve kandidature za članove nadzornog ili upravnog odbora koji se biraju na skupštini morat će biti javno objavljene na internetskim stranicama društva, najkasnije s danom objave oglasa za sazivanje glavne skupštine na kojoj se biraju i potkrijepljene njihovim životopisom te dostatnim podacima za donošenje pravilne odluke o izboru.
U programu se navodi da je uočen i nedostatak nadzora nad davanjem sponzorstava i donacija državnih tvrtki. Stoga bi one morale regulirati postupke za davanje tih sponzorstva i donacija te redovito objavljivati na svojim internetskim stranicama podatke o subjektima i iznosu sredstava kojima su bili sponzori i donatori. Tako se navodi da su trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu kao obveznici primjene Zakona o pravu na pristup informacijama dužna polugodišnje i godišnje objavljivati u otvorenom obliku podatke o sponzorstvima i donacijama bilo u novcu ili dobrima i uslugama, a koji sadrže podatke o korisniku sponzorstva ili donacije – ime i prezime ili naziv pravne osobe, adresu i sjedište, OIB za pravne osobe, datum donacije, iznos, odnosno procijenjeni iznos donacije. U programu se u tom kontekstu predlaže da trgovačka društva svojim internim aktima urede obvezu objavljivanja podataka o članovima uprava i nadzornih odbora koji su članovi udruga ili drugih pravnih osoba na internetskim stranicama.
Pogledajte galeriju: Svaka peta mlada osoba ne uči, ne radi niti traži posao
sve podatke o natječajima - ja nađoh u njemačkoj . u čem je problem ?