Zvučno nazvana "reforma", izmjena Zakona o socijalnoj skrbi i pratećih šest zakona iz istog paketa zapravo su blef i korisnici će vrlo brzo vidjeti da im ne donosi promjene, smatra Štefica Karačić, predsjednica Udruge socijalnih radnika.
I Komora socijalnih radnika i ostale kategorije iz struke socijalne skrbi u javnom su savjetovanju iznijeli više od 2400 primjedbi, a i ovotjednoj saborskoj raspravi preko zastupnika, žestoko su kritizirali Aladrovićev reformski paket.
Invalidnine bez cenzusa
Zakon o socijalnoj skrbi nepripremljen je i nejasno je iz njega na koji će način ubuduće funkcionirati sustav socijalne skrbi. Sve se centralizira u nacionalni zavod, ali ne zna se koje će biti točno njegove ovlasti, dok centri za socijalnu skrb gube pravnu osobnost pa nije jasno kako će se donositi odluke u pojedinim slučajevima korisnika na terenu. Zasigurno teže no sada ako će se za svaku odluku morati čekati suglasnost ili mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
– Rečeno je samo da će se oformiti nacionalni centar za socijalnu skrb, a niža struktura pritom nije regulirana, već će se sve regulirati podzakonskim aktima. Ministar Aladrović tvrdi da se ništa neće promijeniti. Međutim, ideja je da se sustav ustroji poput mirovinskog sustava, a to nije prihvatljivo jer se u mirovinskom sustavu postupci provode administrativno, a u sustavu socijalne skrbi moraju se odvijati ondje gdje je korisnik – navodi Š. Karačić.
Podsjetimo, novim zakonom sadašnji centri za socijalnu skrb postaju tek područne službe Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
Druga stvar koja izaziva nepodijeljeno nezadovoljstvo struke jest činjenica da ih se novim zakonskim izmjenama ne rasterećuje od poslova koje ne bi trebali raditi i kojima zapravo servisiraju druge sektore. Prema pojašnjenju Š. Karačić, primjerice, osobe s invaliditetom ne bi trebale biti u djelokrugu socijalne skrbi jer ne trebaju socijalne usluge.
Uz Zakon o socijalnoj skrbi, mijenjaju se i Zakon o udomiteljstvu te zakoni koji reguliraju djelatnosti socijalnog rada, psihoterapije, psihologije, edukacijsko-rehabilitacijske te socijalno-pedagoške djelatnosti. Izmjene tog zakonskog paketa povećat će izdvajanja za socijalnu skrb u proračunu za 2022. godinu za 500 milijuna kuna. Zbog toga ima i zadovoljnih izmjenama.
– Osobama s invaliditetom osobna invalidnina povećava se s 1500 kuna na 1750 kuna, a također neće više biti imovinskog ni dohodovnog cenzusa za te invalidnine. Do sada je bilo da, ako osoba ima npr. autorski honorar, za to biva kažnjena na način da joj se toliko umanji invalidnina. Ovo je sada preduvjet za inkluzivni život, zakon na kojem radimo u radnoj skupini i koji će ići krajem godine – kaže Marica Mirić, dopredsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske. Pozitivan pomak je i što je u novi zakon ušlo da njegovatelj može biti ne samo srodnik nego i osoba po izboru osobe s invaliditetom.
– Izmjenama smo zadovoljni, ali nezadovoljni smo činjenicom da su te izmjene umjesto komunikacijom sa strukom, proizašle iz snažnog lobiranja prema premijeru, zahvaljujući zastupnici Ljubici Lukačić – otvoreno će M. Mirić.
Minimalna naknada 1000 kuna
– Centralizacija sustava trebala bi nositi ujednačavanje kriterija. Ono što je izuzetno dobro je ukidanje cenzusa za osobe s invaliditetom, to nam je velika stvar – kaže Vojin Perić, predsjednik Hrvatskog saveza slijepih.
Predlaže se i niz drugih povećanja, poput zajamčene minimalne naknade (ZMN) s 800 na 1000 kuna.
>> VIDEO Od ponedjeljka slobodan ulaz u Austriju putnicima iz cijelog svijeta s booster dozom cjepiva
Snaga države se vidi upravo u njezinom odnosu prema naranjivijim ljudima. Sve se urušava...