Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić izjavio je u ponedjeljak kako je u nevjerici zbog brojnih osuda najave služenja mise za žrtve bleiburške tragedije u Sarajevu 16. svibnja no negativna reagiranja nastavila su se nizati, a u uključilo se i veleposlanstvo SAD u BiH.
Katolička tiskovna agencija BK BiH (KTA) objavila je kako se kardinal Puljić tijekom dana sastao s dogradonačelnikom Sarajeva Milanom Trivićem a susret je uslijedio nakon što je i gradonačelnik Abdulah Skaka pozvao vrhbosanskog nadbiskupa da misu otkaže.
Kako je navedeno u priopćenju, kardinal je izrazio nevjericu i razočarenje zbog činjenice da se uobičajeno slavlje Svete mise za nevine žrtve Bleiburga u javnosti prikazalo kao njegovo osobno pristajanje uz bilo kakav oblik totalitarizma, a samim time uz zločine totalitarnih režima, kao što su nacizam, fašizam i komunizam.
"Pojasnio je da se Katolička crkva nikada nije stavljala na stranu niti jedne vlasti, a kamoli onih koje su bile uzrokom tolikih nemilih stradanja. Posebno je naglasio da se nijedan zločin ne može braniti niti se smije pravdati, ali, isto tako, da se prema svim nevinim žrtvama, pa tako i onima iz hrvatskog naroda, treba odnositi s jednakim pijetetom", stoji u priopćenju.
KTA ističe kako je upravo to bila prvotna i jedina nakana slavljenja najavljene Svete mise, koju kardinal Puljić, u ime biskupskih konferencija Bosne i Hercegovine i Hrvatske biskupske konferencije, zbog novonastale pandemije koronavirusa slavi u Sarajevu, a ne u Bleiburgu. S jednakim pijetetom, kako podsjećaju u priopćenju, kardinal Puljić redovito sudjeluje na godišnjoj komemoraciji stradanja članova Židovske zajednice u Sarajevu a kao član Međureligijskog vijeća BiH sudjeluje u organizaciji i molitvama na mjestima stradanja u posljednjem ratu.
Kardinal Puljić je izrazio nadu kako će "isti oni koji su doprinijeli stvaranju negativne klime, pomoći da Sarajevo bude grad suživota i dijaloga".
Američko veleposlanstvo u Bosni i Hercegovini u ponedjeljak je reagiralo na najavu služenja mise za bleiburške žrtve u Sarajevu pozivom da se komemoriranje ne pretvori u čin povijesnog revizionizma dok se član Predsjedništva BiH Milorad Dodik pridružio onima koji uopće ne žele da se ta misa održi.
"Razmišljajući o Drugom svjetskom ratu, moramo prepoznati i pamtiti povijest u njezinoj cjelini. Pozivamo one koji organiziraju bleiburšku komemoraciju u BiH da se suzdrže od povijesnog revizionizma i retrogradne retorike. Kako smo upravo obilježili Dan pobjede nad fašizmom svi se moramo fokusirati na prave vrijednosti demokracije, pomirenja i međureligijskog dijaloga", stoji u izjavi objavljenom na Twitter profilu veleposlanstva SAD u BiH.
In reflecting on WWII, we must recognize and remember history in its totality. We call on those organizing the Bleiburg commemoration in BiH to refrain from historical revisionism and retrograde rhetoric.
— US Embassy Sarajevo (@USEmbassySJJ) May 11, 2020
Član Predsjedništva BiH Dodik je pak u izjavi za novinsku agenciju Republike Srpske (SRNA) kazao kako najava mise koja bi kao sastavni dio službene komemoracije 75. obljetnice bleiburške tragedije trebala biti održana u Sarajevu 16. svibnja ne može biti tek unutarnje pitanje Katoličke crkve, tim prije što je već potaknula cijeli niz reagiranja.
"Bez želje da ijednoj crkvi ili vjerskoj zajednici sporimo pravo na služenje (mise) moram kazati da smo i samom najavom takve mise duboko uznemireni. Najava mise za žrtve Bleiburga 'na sva zvona' sugerira sumnju da netko preko vjerskog obreda pokušava rehabilitirati ustaški pokret", izjavio je Dodik.
Ranije su na najavu mise negativno reagirala i druga dva člana Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić pa se ispostavilo kako je prijepor oko komemoriranja Bleiburga jedna od rijetkih situacija u kojima sva tri člana bosanskohercegovačkog državnog vrha imaju isto stajalište.
Najavu komemoriranja bleiburških žrtava molitvom u sarajevskoj katedrali osudile su gotovo sve značajnije političke stranke čije je sjedište u glavnom gradu BiH, Židovska zajednica BiH te brojne nevladine udruge a oštro intoniranom izjavom u nedjelju je reagiralo i veleposlanstvo Izraela za BiH sa sjedištem u Tirani istaknuvši kako je to neprihvatljivi čin kojim se pokušavaju izjednačiti žrtve ustaškog terora i oni koji su nad njima počinili zločine.
U ponedjeljak se oglasio i mitropolit Dabrobosanske mitropolije Srpske pravoslavne crkve (SPC) Hrizostom koji je oštro upozorio kako bi "dovođenje Bleiburga u Sarajevo" mogao biti kraj svakog dijaloga i suradnje između SPC i Katoličke crkve u BiH.
"Nema više ni molitvenih osmina za jedinstvo kršćana, niti bilo kakvih drugih odnosa", izjavio je mitropolit Hrizostom.
Služenje mise podržali su iz Hrvatskog narodnog sabora (HNS), koordinacije stranaka s hrvatskim predznakom u BiH. U toj su koordinaciji ocijenili kako negativna reagiranja na najavu mise predstavljaju "vrijeđanja svetih vjerskih obreda i hrvatskog naroda u BiH".
Bleiburg je samo jedno od mnogih mjesta na kojima su ex. čednici napravili ratne zločine u svibnju 45-e, stoga ova misa nije isključivo za žrtve Bleiburga nego za sve žrtve srpokomunističkih posljeratnih pokolja na tlu Jugoslavije.