Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić navršio je jučer, na blagdan Male Gospe, 75 godina i, prema kanonskom pravu, stavio je svoj mandat na raspolaganje papi Franji, jer je formalno ispunio uvjete za umirovljenje. Riječ je o uobičajenoj proceduri za sve biskupe i nadbiskupe Katoličke crkve, koji u trenutku kad navrše sedam i pol desetljeća obavještavaju Svetoga Oca da su stekli uvjete za umirovljenje, nakon čega čekaju odgovor poglavara Katoličke crkve o njegovu prihvaćanju, odnosno o imenovanju nasljednika na (nad)biskupskoj katedri.
U slučaju kardinala Puljića već se zna njegov nasljednik, jer je papa Franjo imenovao za vrhbosanskog nadbiskupa koadjutora (dakle, nadbiskupa s pravom nasljedstva) mons. Tomu Vukšića, dotadašnjeg vojnog biskupa u BiH i dugogodišnjeg suradnika kardinala Puljića, koji je svoju koadjutorsku dužnost preuzeo 26. ožujka ove godine, a Vatikan će objaviti kada će ga imenovati nadbiskupom vrhbosanskim.
Kardinal Puljić upravo je na preuzimanju Vukšićeve službe rekao da već 30 godina „ore ovu njivu“ sijući Riječ Božju, nastojeći okupljati Crkvu u BiH i izgrađivati zajedništvo.
„Ne mislim nabrajati što sam učinio, ali samo da spomenem faze koje sam preživio. Preuzimajući ovu mjesnu crkvu, u srcu sam nosio brojne planove. Kao mladi nadbiskup sanjao sam o brojnim projektima. Vrlo brzo svi su pali u vodu jer je 1992. započeo nemili i krvavi rat. Kad god sam mogao, pošao sam uz rizik smrti među vjernike hrabreći ih u nadi. Izdržao sam ratna događanja i činio sam što sam mogao i kako sam znao. Nakon rata bilo mi je jasno da valja hrabro naviještati nadu i liječiti ratne rane i u srcima i dušama, kao i na brojnim zdanjima. Tijekom rata osjećao sam se kao Job slušajući kako mi nestaju župe, kako ljudi odlaze i progone ih… Trebalo je jake vjere i pouzdanja u Gospodina da bi se sačuvala uravnoteženost duha i sposobnost gledati naprijed. Ne znam što je bilo teže: izdržati u ratu ili ostati normalan nakon rata, u vrijeme poraća upoznajući svu prljavu politiku domaćih i svjetskih čelnika. Toliko puta sam morao gorko progutati, jer mi nije bilo jasno što je pametno reći, a što prešutjeti. Nisam se bojao za svoj život, jer sam Bogu zahvalan; puno mi je toga povjerio i dao da preživim. Sada je vrijeme da svjesno spremam korak za vječnost“, rekao je kardinal Puljić te podsjetio da je u vrijeme kada je on preuzeo službu nadbiskupa vrhbosanskog 1991. Vrhbosanska nadbiskupija imala više od 500.000 vjernika, a sada ih ima oko 180.000, odnosno, prema izvješćima župnika, oko 140.000 u 97 župa.
Spomenuo je da Vrhbosanska nadbiskupija ima 219 svećenika, od kojih su njih 38 u mirovini. Kazao je i da na teritoriju ove dijeceze djeluje 169 redovnika, najvećim dijelom franjevaca i 213 redovnica raznih družbi.
„Pred nama je da svjedočimo, naviještamo i uporno utvrđujemo braću i sestre u vjeri na putu spasenja“, rekao je kardinal Puljić, koji obilježava i 50. obljetnicu svećeništva i 30. obljetnicu biskupstva. Večernji list izdaje posebno izdanje posvećeno kardinalu Puljiću, koje će se na kioscima naći uz novine u subotu 12. rujna te će ga darovati čitateljima. U njemu se mogu pronaći brojne pojedinosti koje su obilježile život toga velikog pastira Katoličke crkve.
