Neviđena vodena kataklizma poharala je zapad Njemačke. Više od stotinu ljudi je poginulo, oko tisuću i pol je nestalih, a brojne kuće uništene su u poplavama u saveznim pokrajinama na zapadu Njemačke te u Belgiji i Nizozemskoj. Cijele zajednice leže u ruševinama, a ceste su postale rijeke u poplavom pogođenim područjima u njemačkim pokrajinama Sjevernoj Rajni-Vestfaliji i Falačkom Porajnju te u Belgiji i Nizozemskoj.
– Bilo je prestrašno, nikome nismo mogli pomoći. Ljudi su mahali s prozora – rekao je Frank Thel, stanovnik Schulda za Reuters ispred hrpe ruševina u gradu u kojemu se urušilo nekoliko zgrada i kuća.
Samo u Njemačkoj poginule su najmanje 104 osobe do petka rano poslijepodne, a strahuje se da će broj rasti jer su se urušile brojne kuće. Belgijski mediji pišu da je u toj zemlji poginulo najmanje 23 ljudi.
Mijo: Stan mi je poplavljen
– Infrastruktura je potpuno uništena, a za obnovu će trebati puno vremena i novca – rekla je premijerka Falačkog Porajnja Malu Dreyer za ZDF.
– Patnja se samo povećava – rekla je Dreyer.
U susjednoj Sjevernoj Rajni-Vestfaliji nestalo je oko 1300 ljudi u okrugu Ahrweiler južno od Kölna, objavila je vlada okruga na Facebooku. Pale su mobilne mreže u nekim pogođenim regijama pa je obiteljima i prijateljima otežano pronaći svoje voljene. Dalje na sjeveru, u Erftstadtu blizu Kölna, nekoliko kuća urušilo se u petak ujutro, a spasilačke ekipe trudile su se čamcem doći do stanovnika. Ceste oko grada Erftstadta bile su neprohodne.
– Mreža je potpuno pala, infrastruktura je uništena. Bolnice nikoga ne mogu primiti. Starački domovi morali su se evakuirati – rekla je glasnogovornica ureda gradonačelnika.
>> FOTO Fotografije iz zraka najbolje pokazuju razmjere poplava u Njemačkoj
Poplavljena je jedna brana blizu belgijske granice, Rurtalsperre, dok je druga, Steinbachtalsperre, stabilizirana u petak rano ujutro. Oko 4500 ljudi evakuirano je iz zajednica nizvodno, a dio autoceste A61 je zatvoren. Njemačka vojska rasporedila je više od 700 vojnika u dvije pogođene regije da pomognu u spašavanju stanovnika.
Na poplavljenom području u Njemačkoj živi i mnogo Hrvata.
– Nisu ovdje ljudi baš kao kod nas u Hrvatskoj – govori nam jedna Hrvatica iz njemačkog Bedburga, grada u Sjevernoj Rajni-Vestfalija koji su također zahvatile poplave. Obitelji koje su sve izgubile traže pomoć, ali nekakvog odaziva među lokalcima baš i nema.
Deset dana gledali su kišu kako pada, pet dana lijevalo je dan i noć. U četvrtak se napokon smirilo, ali sunca još nema. I dalje je oblačno, ali se nada da kiše više neće biti.
– Na sreću, naša kuća nije stradala, ali 70-ak metara od nas dječji vrtić je poplavljen tako da su mi djeca sada kod kuće – govori. Središte grada je poplavljeno, već treći dan ispumpava se voda, a na teren su odmah izašli vatrogasci i vojska.
– Oni su, naravno, jako organizirani – ističe.
No obični ljudi pomoć traže preko društvenih mreža.
– Veliki broj obitelji s djecom moli za privremeni smještaj jer su im u bujicama poplavljene kuće. Odaziva baš i nema. Naša susjeda ima ogroman prostor, ali boji se primiti nepoznate. Svi su tako malo sumnjičavi, ne pušta im se strance u kuću – govori.
Nema službenih podataka da je netko od hrvatskih državljana stradao u poplavama koje su pogodile Njemačku i Belgiju, potvrdili su za Večernji list u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova.
>> VIDEO Apokaliptične snimke iz Njemačke: U poplava poginulo više desetaka ljudi
Jedna od tragedija uzrokovanih poplavama na zapadu i jugozapadu Njemačke dogodila se u Sinzigu u njemačkoj saveznoj državi Falačko Porajnje (okrug Ahrweiler). U poplavama je u četvrtak navečer stradalo dvanaest osoba s invaliditetom.
Voditelj udruge Stefan Möller izjavio je za Bild: “To je strašno. Naši su zaposlenici traumatizirani, ali i dalje pomažu koliko mogu. Također se skrbe za ostale stanare u Neuwiedu.”
O strašnoj noći Möller kaže: “Stanari nisu bili sami. Imali smo organiziranu noćnu smjenu u susjednoj kući. Na zahtjev vatrogasne postrojbe zgrada je trebala biti evakuirana. Ali kad je zaposlenik krenuo, naišao je plimni val te više nije mogao izaći i nije mogao pomoći.” Prema informacijama Bilda, žrtve su osobe s teškim invaliditetom.
Naređena je evakuacija za tisuće stanovnika na sjeveru pokrajine Limburg u susjednoj Nizozemskoj. Hitne službe bile su u stanju visoke pripravnosti, a vlasti su ojačavale nasipe duž ranjivih područja gdje razine voda nastavljaju rasti.
U Belgiji je nestalo najmanje četvero ljudi. Belgijski krizni centar pozvao je stanovnike južnog i istočnog područja zemlje da ne putuju. Francuska je u pomoć poslala 40 vojnika i helikopter u Liege u Belgiji, objavio je premijer Jean Castex na Twitteru.
– Nikada nisam vidio nešto slično – rekao je jedan stanovnik Liegea.
Ovo je najveći broj poginulih u Njemačkoj od prirodnih katastrofa još od smrtonosne poplave Sjevernog mora 1962. godine koja je usmrtila oko 340 ljudi. U nesreći brzog vlaka ICE 1998. godine smrtno je stradala 101 osoba. Poplave na rijeci Labi 2002. godine, o kojima su mediji tada izvještavali kao o “poplavama jednom u stoljeću”, usmrtile su 21 osobu u istočnoj Njemačkoj i više od stotinu u široj regiji srednje Europe.
Njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer rekao je za Spiegel da će savezna vlada nastojati pružiti financijsku potporu pogođenim regijama što je prije moguće dodajući da bi paket mjera u srijedu trebao biti poslan na odobrenje vladi.
Kancelarka Angela Merkel rekla je u četvrtak da su ekstremne vremenske prilike sve češće što zahtijeva mjere za suzbijanje globalnog zatopljenja. Kancelarka Merkel, koja se nalazi u posjetu Washingtonu, rekla je da je šokirana prirodnom katastrofom i izrazila sućut obiteljima žrtava.
Pogođenim krajevima obećala je “brzu i nebirokratsku” pomoć vlade. – Možete biti sigurni da će sve razine države učiniti sve da spase životi, ukloni opasnost i ublaže patnje – rekla je Merkel. Brzu pomoć je obećao i vicekancelar i ministar financija Olaf Scholz. Nekoliko političara, među kojima i kancelarski kandidat Unije CDU/CSU Armin Laschet i ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer poplave su izravno povezali s klimatskim promjenama i najavili odlučniju borbu za zaštitu klime.
Seehofer je rekao kako se Njemačka mora pripremiti na povećan broj takvih katastrofa u bliskoj budućnosti.
Pomoć poplavom pogođenim područjima u Njemačkoj i u zemljama Beneluksa ponudili su predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i britanski premijer Boris Johnson.
Čudna su vremena i u njima sudbine. Mijo Markotić bio je na stranicama ovih novina upravo nedavno, bilježili smo kako je kardinal Vinko Puljić krstio njegovo peto dijete. Tek nekoliko dana poslije Mijo je opet u novinama jer i Eschweiler, grad u Njemačkoj saveznoj državi Sjeverna Rajna-Vestfalija, teško zahvaćen poplavom, pa tako i stan koji tamo ima.
– Otišao sam na godišnji odmor, ostavio ključ kod kumova, uobičajeno, da provjere. Ali vidjeli smo na vijestima da je rijeka Inde koja protječe kroz grad počela rasti. Dolazili su svaka tri-četiri sata, bilo je u redu, sve do navečer kada se vodostaj naglo dignuo i lagano je i grad počeo plivati, već je bila razina vode od 20 do 30 cm. I onda je u 4.30 ujutro stanar koji je u tom mom stanu javio da ga je probudila vlaga po leđima, išao je dohvatiti mobitel i shvatio da je voda svugdje oko njega. Pogasila se cijela ulica koja je u samom centru, nestalo je struje. Uspio je upaliti lampu, nekako izaći van, da bi vidio da se voda već digla na 77 cm, točno je uspio izmjeriti. Bilo je to dovoljno da poplavi sve u stanu koji je suterenski – govori nam Mijo dodajući kako je Stolberg, susjedni grad, prošao još gore.
– Procjenjujem da je šteta oko 30.000 eura, susjedi dalje u ulici imaju daleko više štete jer ima slučajeva da je voda došla do krovova. Meni je dosta materijalnog propalo jer, kako sam električar i pripremao sam se otvoriti tvrtku, nakupio sam opreme i alata u vrijednosti sigurno nekih 7000 eura. To je nestalo, no ipak ništa materijalno nije takav gubitak s obzirom na ono što se proživljava, kolega Nijemac je vadio djecu u snu iz kreveta i bježao pred vodom iz kuće, kum je snimio čovjeka koji se popeo na vrh krova kuće i tražio pomoć. Tri su dana tamo ljudi bez struje, bez pitke vode, mobitela, ne mogu ga ni nazvati jer mora paziti na bateriju da se ne potroši, jer je nema gdje napuniti. U gradskoj bolnici zatočeno je bilo 300 ljudi koje je trebalo nekako preseliti, učinili su to tako da su ih stavljali na europalete i prebacivali tako helikopterom u Aachen – govori nam Mijo.
Ispražnjeni frižideri i mobiteli
Jedna je osoba, nažalost, izgubila život u pucanju brane na rijeci Inde. – Bio je radnik u termoelektrani koja je imala vlastiti iskop ugljena, tamo postoje nadzemne i podzemne baze, u obliku akumulacijskih jezera gdje se prikuplja voda za svakodnevni rad, pumpama se voda iz tih jezera izbacuje na ugljen koji onda ne praši. No brana na tom akumulacijskom jezeru pukla je jer je bio preveliki pritisak vode izvana. Voda ga tada odnijela radnika i još ga nisu našli. Nakon tog pucanja vodostaj se naglo digao – opisuje. Do tog trenutka moglo se prolaziti SUV-ovima ili sličnim višim automobilima, no nakon tog trenutka više nikako, osim posebno pripremljenim i opremljenim automobilima ili vojnim vozilima.
– Na pojedinim parkiralištima formirale su se čak i naplavine automobila. Imamo tamo jedno mjesto gdje se može besplatno parkirati, uz željezničku postaju, no rijeka je tamo aute koji su ostali naprosto zgrnula u jedan kut. Prevrtala je kombije, prizori su nemogući – govori Mijo. Praktički je pukom srećom Mijo u Zagrebu pa je s obitelji izbjegao ovu katastrofu. Sutra se namjerava vratiti, ali sam.
– Moram sve arhivirati, poslikati, jer procjenjivača nema dovoljno. Ne izlaze na teren na štetu manju od 50.000 eura, takvi mogu čekati i po mjesec ili čak dva dok ne dočekaju svoju procjenu. Ako je od 50.000 do 200.000 eura, dolaze za tjedan dana, odmah dolaze samo za štete veće od 200.000, a to su, nažalost, oni koji su izgubili kuće. Trebalo je kod mene biti moguće ući u objekt u petak popodne, takva je bila informacija, da će se dotad uspjeti ispumpati voda. Struje još nema, pitke vode nema iako su bili otvorili vodovod, no izašla je zamućena voda. Teško je, djeca kolege koja su već gotovo punoljetna pa su ostala kod kuće dok je on u Tuzli na godišnjem ostala su zarobljena na katu, imali su hrane koliko je ostalo u frižideru, tri dana im se nije moglo prići, ostali su i bez mobitela. Tako se dogodilo i u lokalnom staračkom domu, štićenici su ostali bez kontakta, nije se uopće znalo što je s njima. Teško je dočarati što tamo doista jest sve dok ne vidiš sam – zaključuje Mijo Markotić.
Ljevalo je dvije noci nenormalno,kao u tropskim krajevima.