PRETJERANA EKSPLOATACIJA

Kaučukovac nestaje, a alternativa za gumu su maslačak i gvajula

Rubber tree in Thailand
Foto: Damian Gollnisch/DPA/PIXSELL
1/3
19.03.2021.
u 18:35

Bolesti i klimatske promjene znatno smanjile proizvodnju sirovine za gumu koja je farmerima sve neisplativija pa se okreću uzgoju uljnih palmi za koji je potrebno i manje rada.

Hevea brasiliensis. Bez tog drveta ne bi bilo automobilske industrije kakvu danas poznajemo. Kaučukovac, čiji gusti bijeli sok preradom postaje ono što zovemo gumom, drvo je iz porodice mlječika i u divljini može narasti i više od 40 metara u visinu, no na plantažama se uglavnom uzgajaju stabla upola manje visine. 

Izdašan su izvor zarade uzgajivačima, no problem je što taj vrijedan prirodni resurs polako nestaje. Uzrok:klimatske promjene, pretjerana eksploatacija i bolesti. Raste u tropskim krajevima, a pradomovina mu je Južna Amerika odnosno Amazonija. Lateks je mliječna emulzija monomera izoprena (C5H8), koju ta biljka koristi za obranu od kukaca i gljiva, a služi joj i kao prirodni dezinficijens. U doticaju sa zrakom se kruti i stvara krute polimere – gumu.

Brokeri određuju cijenu

Kad je stablo staro oko pet godina, počinje eksploatacija lateksa. Zareže se kora, a iz “rane”istječe mliječni sok. Najbolje je to raditi rano ujutro, a iz kaučukovca na plantažama koje slove kao najbolje može se iscijediti i do 2000 kilograma suhe gume
godišnje po hektaru. U Maleziji i Indoneziji odvija se oko 70 posto svjetske proizvodnje. Osim za automobilske gume, koristi se i za proizvodnju balona, rukavica, obuće, brtva, lopta, kondoma...

Zbog ugroženosti, znanstvenici traže alternativno rješenje za prirodnu gumu. Uzgajivačima posao kvari pepelnica lišća, patogen koji je 30-ih godina prošlog stoljeća gotovo uništio proizvodnju u Južnoj Americi. Uvedena je stroga karantena, no znanstvenici ne dvoje da će se jednog dana proširiti i na Aziju. Lokalno, na plantažama se javljaju i druge zaraze, poput patogena koji se proširio s plantaža palmi. Prema zakonu ponude i potražnje, smanjenje količina prirodne gume trebalo bi ići u prilog proizvođačima, no cijenu određuju brokeri na burzi u Šangaju, pa cijene nemaju  veze s troškovima, stalno variraju, posljednjih su godina niske, što proizvođače tjera na pojačanu eksploataciju kako bi dobili više gume, a to pak onda stabla čini osjetljivijima na bolesti.

Eleanor Warren-Thomas, znanstvena novakinja na sveučilištu Bangor u Walesu, ističe da palme od kojih se dobiva ulje i prirodni kaučuk donose isti novac po površini na kojoj se uzgajaju, no u proizvodnju gume treba uložiti više rada. Zato se sve više lokalnih uzgajivača odlučuje za uzgoj palmi, pa sijeku stabla kaučukovca. Prošle godine količine gume smanjene su za 900.000 tona, a dodatno je sve zakomplicirala pandemija. Nakon zatvaranja, u Kini je, naime, porasla prodaja automobila zbog ograničenja u funkcioniranju javnog prijevoza.

Bridgestone se uključio u igru

Uz to, nedostaje i radne snage na plantažama. Zalihe gume se tope. Je li pravi odgovor na krizu sadnja novih nasada? To bi dovelo do sječe tropskih prašuma i gubitka biološke raznolikosti. Ako se i prijeđe preko toga, te plantaže će prve količine soka moći dati tek za pet do sedam godina. Drugo je rješenje još jača eksploatacija plantaža, nanošenjem kemijske tvari koja stimulira stablo da proizvodi više soka. No, previše kemikalija može uništiti stablo. Treće je rješenje odustajanje od uzgoja kaučukovca i okretanje alternativama.

Jedna od njih je tzv. ruski maslačak (Taraxacum kok-saghyz), koji se još naziva i kazahstanskim maslačkom. Rusi su tu biljku uzgajali kad je tijekom Drugog svjetskog rata bila ugrožena opskrba azijskom gumom. Ta vrsta maslačka daje desetinu soka koji na istoj površini može dati kaučukovac, no prednost mu je što je spreman za berbu za tri mjeseca. Njemački istraživački institut Fraunhofer ISC predstavio je lani gumu Biskya od sirovine iz maslačka, a Bridgestone je tu sirovinu već prije istra-
živao za gumu visoke kvalitete. Velika su očekivanja i od gvajule, pustinjskog grma koji se uzgaja na jugozapadu SAD-a. Tom grmu trebaju dvije godine za prvu berbu.•

Komentara 1

NE
Nepokolebljiv
00:31 20.03.2021.

U clanku navode razloge za smanjenje proizvodnje lateksa: biljne bolesti i sjeca kaucukovca a u korist uljnih palmi. Nije mi jasno kako onda netko u to uvali "klimatske promjene" .

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije