Kada je 24. veljače Rusija započela “specijalnu vojnu operaciju”, kako je nazvana agresija na Ukrajinu, mnogi su očekivali kako će taj rat, s obzirom na odnos vojne moći, trajati kratko. Međutim, umjesto toga rat u Ukrajini pretvorio se u jedan od najkrvavijih ratova od Drugoga svjetskog rata koji traje već 88 dana. I ne samo da nema naznaka smirivanja i potpisivanja nekakvog sporazuma nego taj rat samo dodatno eskalira pri čemu više nitko ne zna kako će i kada završiti.
’Neka napuste zemlju’
Protekle dane rata obilježila je predaja pripadnika pukovnije Azov iz čeličane Azovstalj čime je, kako navode u Rusiji, lučki grad Mariupolj u cijelosti oslobođen. Kako se navodi, potpuna kontrola nad Mariupoljem za Rusiju znači i punu kontrolu na prometnici koja Rusiju i istočna područja Ukrajine, koja su pod kontrolom proruskim separatista, povezuje s poluotokom Krimom koji je Moskva zauzela 2014. godine.
Na objavljenim snimkama predaje moglo se vidjeti kako ruski separatisti pretražuju zarobljene pripadnike Azova i tjeraju ih da se svuku pred kamerama i pokažu tetovaže. Na tim tetovažama, kako se moglo vidjeti na snimkama, ima kukastih križeva i sličnih obilježja, čime ih Rusi žele prikazati kao naciste. Međutim, njihova sudbina i dalje je neizvjesna, unatoč tvrdnjama da će se prema njima postupati u skladu s međunarodnim konvencijama. Postoje i zahtjevi dijela ruskih političara da se u Rusiji, zbog njih, ponovno uvede smrtna kazna. Za sada se zna kako Rusi vojnike iz Azovstalja odvode u logor u Donecku, na teritoriju koji se nalazi pod ruskom kontrolom.
Špekulira se i kako bi pripadnici Azova mogli biti razmijenjeni za Viktora Medvedčuka, inače prijatelja Vladimira Putina, kojega su prije nekoliko tjedana zarobili Ukrajinci. Nakon što je tragedija jednoga grada, Mariupolja, okončana, sva pozornost prebačena je na događanja u Donbasu. I prije početka “specijalne vojne operacije”, ruski separatisti upravljali su velikim dijelom teritorija u Luhansku i susjednoj Doneckoj oblasti koja su pogranična područja uz Rusiju, ali i prostori iznimno bogati rudnim bogatstvima.
Očigledno je kako Moskva želi zauzeti i preostali dio Donbasa koji drži Ukrajina. Područja pod najjačim udarima, Sjevjerodoneck i Lisičansk, čine istočni dio džepa pod kontrolom Ukrajinaca koji Rusija pokušava osvojiti od sredine travnja.
– Situacija u Donbasu iznimno je teška. Kao i prethodnih dana, ruska vojska pokušava napasti Slovjansk i Sjevjerodoneck. Oružane snage Ukrajine svakodnevno zaustavljaju ovu ofenzivu, a naši branitelji odbijaju napade Rusije. Sve je to konkretan doprinos željenom danu koji se približava, kojem se svi veselimo i za koji se borimo, a to je dan pobjede – rekao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Kazao je i kako je u ukrajinskim lukama blokirano više od 22 milijuna tona hrane kao i da se razmatraju različiti načini rješavanja toga problema. Jedan od načina je i deblokada vojnim putem za što Ukrajina traži pomoć u oružju od zemalja NATO-a. Prema riječima savjetnika ukrajinskog predsjednika Mihaila Podoljaka, Ukrajina je isključila mogućnost primirja ističući kako Kijev neće prihvatiti nikakav sporazum s Moskvom koji bi uključivao predaju teritorija.
– Ustupci bi se Ukrajini obili o glavu jer bi Rusija još snažnije udarila nakon bilo kakve stanke u ratovanju. Rat neće prestati nakon ustupaka. Samo će biti stavljen u mirovanje na neko vrijeme. Započet će novu ofenzivu, još krvaviju i veću – rekao je Podoljak. Rekavši kako su pozivi Zapada na hitan prekid vatre veoma čudni, Podoljak je istaknuo i kako ruske snage, koje su okupirale dijelove Ukrajine, moraju napustiti zemlju i nakon toga će biti moguć nastavak mirovnog procesa.
Pomoć SAD-a
U isto vrijeme i jedna i druga strana gotovo svakodnevno izlaze u javnost s brojkama gubitaka druge strane. Tako iz ruske vojske svakodnevno navode da su uništili određenu količinu tehnike, a spomenuli su i uništene vojnu pomoć koja je stizala iz zemalja Zapada zrakoplovima. Oglasila se i ukrajinska vojska koja navodi kako su od početka agresije ubili više od 29.000 ruskih vojnika. Kako god, nastavlja se granatiranje i krvave borbe širom Ukrajine. Ukrajina sve češće granatira i ruska sela i gradove koji se nalaze uz granicu.
– Ukrajina u trenutačnim granicama neće opstati. To je već bivša Ukrajina – rekao je stalni predstavnik ruskog predsjednika na Krimu Georgij Muradov.
U događanjima oko Ukrajine SAD je donio odluku o odobravanju vojne, ekonomske i humanitarne pomoći u vrijednosti od 40 milijardi dolara, a Rusija je s obzirom na najnovije odluke Finske donijela i odluku o obustavljanju plina u ovu državu.
VIDEO Iscurila još jedna snimka neobičnog ponašanja Putina: Je li mu se zdravlje pogoršalo?
Nažalost ovaj rat će potrajati i uzrokovati još puno patnje.