Nakon neuspjeha pregovora s američkim predsjednikom Trumpom u Hanoiju, sjevernokorejski lider Kim Jong-un prenio je, prilično neočekivano, “igru na drugi teren”. Posjetio je prvi put ruskog predsjednika Putina kako bi s njim razmotrio cijelu situaciju i pitanje denuklearizacije Korejskog poluotoka.
Naime, američko-sjevernokorejski pregovori kojih je drugi krug održan u glavnom gradu Vijetnama prije nekoliko mjeseci naglo su prekinuti nakon što su Trump i američka delegacija napustili sastanak tvrdeći da Kim Jong-un postavlja nerazumne i nerealistične zahtjeve. Prema tvrdnjama koje su tada dolazile iz američkih krugova, Sjeverna Koreja tražila je potpuno ukidanje sankcija kako bi demontirali jedan svoj raketni poligon.
Kasnije se pokazalo da ovo nije bilo točno, već da su Trump i Kim bili na tragu dogovora, da bi američki predsjednik nenadano napustio razgovore na traženje državnog tajnika Mikea Pompea i Trumpova savjetnika Johna Boltona.
S Pompeom ne ide ništa
Nekoliko mjeseci činilo se kao da se ništa ne događa, s američke strane tu i tamo su dolazili signali kako bi se razgovori mogli nastaviti, no Kim je tražio isključenje Pompea iz cijelog procesa. Ali nitko na Zapadu nije bio svjestan da Kim očito u cijelu priču uvodi i novi adut – Rusiju.
Sastanak s Vladimirom Putinom pomno je pripreman, ali pod najvećim mjerama tajnosti pa se za njega doznalo samo nekoliko dana prije nego što je oklopni vlak sa sjevernokorejskim vođom krenuo prema Vladivostoku. Na krajnjem istoku Rusije Putin je primio Kima i zadržao se s njim u prilično intenzivnom razgovoru iza zatvorenih vrata u kojima je glavna tema bila pitanje pregovora Pyongyanga i Washingtona.
– Ako Sjeverna Koreja odustane od svog nuklearnog programa, Pyongyangu će trebati čvrsta jamstva međunarodne zajednice, u multinacionalnom okviru. Kim Jong-un bio je u razgovorima prilično otvoren i iskreno smo razgovarali o svim pitanjima vezanima uz ovu temu – ustvrdio je Putin nakon sastanka.
Kako je rekao, i sam bi želio vidjeti potpunu denuklearizaciju Korejskog poluotoka, ali tako nešto moguće je postići samo poštivanjem međunarodnog prava.
– Potrebno je ponovo uspostaviti poredak u kojemu međunarodno pravo ima svoju težinu, a ne situaciju kada najjači određuje situaciju u svijetu – rekao je Putin jasno aludirajući na SAD i Trumpovu pregovaračku taktiku.
Prema Kremlju, najbolji put za rješenje problema na Korejskom poluotoku bilo bi nastavljanje šesteropartitnih pregovora, procesa koji je pokrenut 2003., a koji se već godinama nalazi u zastoju. Ovaj proces odnosi se na pregovore u koje su uključene obje Koreje, SAD, Kina, Japan i Rusija.
Ulaskom Moskve u korejsku političku arenu, situacija se prilično mijenja i zaoštrava. Do sada su razgovori vođeni na relaciji Pyongyang-Washington, bez ikakvog utjecaja sa strane, dok je Južna Koreja više ili manje služila samo kao logistička baza za pripremu susreta i komunikaciju između dvije strane.
Sada je Kim Jong-un ojačao svoju poziciju u pregovorima sa SAD-om pokazavši da se ima kome okrenuti ako pregovori u potpunosti propadnu, a sankcije ostanu na snazi. S druge strane, i Rusiji odgovara uključenje u ovaj proces pokazujući da se ruski geopolitički interesi ne odnose samo na područje Europe i Bliskog istoka.
Imajući na umu da je Rusija uz svog saveznika Assada pobijedila u sirijskoj geopolitičkoj areni gdje je uloga SAD-a svedena gotovo na promatrača, Washingtonu svakako nije drago što je Moskva dobila ulogu u korejskom mirovnom procesu. Jer nitko ne može sa sigurnošću predvidjeti što je Moskva spremna učiniti kako bi pomogla Sjevernoj Koreji, ali i opstanku Kimova režima.
Amerika na potezu
Rusija je vjerojatno najveći prijatelj Koreje na “zapadu”, odnosno među europskim silama. No Pyongyangu ostaje još jedan adut – Kina. Adut koji će povući tek ako ništa drugo ne uspije. A hoće li i kada to biti potrebno, prilično je sigurno da će se moći uskoro vidjeti.
Čim Washington analizira što se doista događalo u Vladivostoku i procijeni kakve će poteze Pyongyang, ali i Moskva sada početi vući. I pitanje je komu sada treba brza reakcija. Sjevernoj Koreji koja je na rubu ekonomskog kolapsa, ili Donaldu Trumpu kojeg sljedeće godine očekuju izbori i koji treba jedan veliki vanjskopolitički uspjeh.
Predstavljanje knjige "Diplomatska oluja" Mate Granića
Karte se miješaju. Trenutno izgleda da USA pomalo gubi svoj globalni geopolitički utjecaj (Sirija, Koreja, EU). Koju ulogu u svemu tome igra Izrael!?