Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda jučer je, na zahtjev Sjedinjenih Američkih Država, raspravljalo o ponašanju Rusije prema Ukrajini i NATO-u kao o "prijetnji međunarodnom miru i sigurnosti". Ruski diplomati protivili su se uvrštavanju takve točke na dnevni red, tvrdeći da je neobično da jedna stalna članica VS-a predlaže da se raspravlja o njezinim "neutemeljenim optužbama kao o nečijoj tuđoj prijetnji za međunarodni poredak". Kina je stala na stranu Rusije, protiveći se američkom prijedlogu koji doživljavaju kao "megafonsku diplomaciju", dok su oni, Kinezi, za "tihu diplomaciju".
'Podižu napetost'
Za skidanje točke s dnevnog reda Rusija je trebala potporu još devet članica Vijeća sigurnosti, koje ima 15 članova. No, u glasovanju o dnevnom redu samo su Rusija i Kina bile protiv, Indija, Gabon i Kenija bile su suzdržane, dok je 10 bilo za. To su SAD, Velika Britanija, Francuska, Norveška, Albanija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Brazil, Gana, Irska i Meksiko. S takvim rezultatom, rasprava je otvorena (i u trenutku zaključenja ovog izdanja novina tek je bila na početku). Osim članica Vijeća sigurnosti, u njoj su sudjelovale i Ukrajina, Bjelorusija, Poljska i Litva.
- Spremni smo saslušati oko čega je Rusija sigurnosno zabrinuta, ali nećemo se dati omesti njihovom propagandom. Sastanak će biti još jedna prilika za Ruse da pronađu diplomatski izlaz iz ove situacije - poručila je američka veleposlanica pri UN-u Linda Thomas-Greenfield u intervjuu uoči početka sastanka Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Ruski veleposlanik pri UN-u Vasilij Nebenzja na početku sastanka citirao je samog ukrajinskog predsjednika Zelenskog i druge ukrajinske dužnosnike koji tvrde da ne vide neminovnu opasnost od izbijanja novog rata, te poentirao tvrdnjom da "zapadni partneri" potiču "histeriju oko Rusije i Ukrajine".
- Američka delegacija smatra da je raspoređivanje ruskih vojnika na ruskom teritoriju ugroza međunarodnom miru i sigurnosti. To je ne samo neprihvatljivo miješanje u unutarnje stvari naše države, nego i pokušaj dovođenja u zabludu međunarodne zajednice - rekao je ruski veleposlanik.
- Rusija skreće pozornost da se gomilanje vojske događa na njezinom teritoriju, no također je istina da je to blizu granice sa susjednom zemljom. Susjedom koji je već prije napadnut, susjedom čiji teritorij okupiraju ruske snage. Rusija tvrdi da joj ova rasprava želi stvoriti neugodnosti. Ali zamislite kako biste se vi osjećali neugodno da je 100 tisuća vojnika na vašoj granici - rekla je američka veleposlanica na otvaranju rasprave u Vijeću sigurnosti. Dodala je kako gomilanje ruskih snaga na ukrajinskoj granici predstavlja "najveću mobilizaciju vojnika u Europi viđenu posljednjih desetljeća".
- Ruska agresija ne prijeti samo Ukrajini, prijeti i Europi - zaključila je Linda Thomas-Greenfield.
Britanski premijer Boris Johnson planirao je jučer poslijepodne telefonski razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a poruka Londona Moskvi je poruka odvraćanja od nove agresije na Ukrajinu. Britanci su s Amerikancima jučer koordinirali najave uvođenja "majke svih sankcija" protiv Rusije, kako je to opisano u Washingtonu, dok je u Londonu pojašnjeno da taj paket sankcija cilja i na ruske oligarhe. Neimenovani američki izvori brifirali su najutjecajnije svjetske medije o planu da sankcije pogode pripadnike ruske elite koji su "dio ili su bliski unutarnjim krugovima Kremlja". Do zaključenja ovog izdanja nije bilo objavljeno koja su to točno imena. Glasnogovornik ruske vlade Dmitrij Peskov nazvao je te najave "vrlo uznemirujućima" i dodao kako "Anglosaksonci podižu napetosti na europskom kontinentu, o čemu bismo se mi, Europljani, trebali zabrinuti" jer, po riječima Peskova, nije normalno da "zemlja izvan našeg kontinenta nanosi štetu Europi". U sjedištu NATO-a u Bruxellesu takve ruske izjave doživljavaju kao propagandne trikove koji imaju cilj podijeliti NATO saveznike, što Rusi navodno također rade i slanjem pisanih upita pojedinim zemljama bilateralnim putem. Upita o njihovu viđenju pitanja sigurnosnih aranžmana u Europi, koje Rusija pokušava nanovo definirati, a oko čega je dobila jasne odgovore (u glavnim crtama: odbijenicu) od SAD-a i NATO-a u pisanom obliku prošloga tjedna.
Britanski premijer Johnson planira ovih dana posjetiti i samu Ukrajinu, gdje se od nedjelje u radnom posjetu nalazi i skupina zastupnika u Europskom parlamentu, među kojima je i SDP-ov Tonino Picula. Oni su jučer obišli Mariupolj, ukrajinski grad blizu granice s Rusijom i linije fronte sa separatistima iz samoproglašene Donjecke narodne republike.
- Ozbiljni smo u našim diplomatskim naporima deeskalacije jer znamo da Ukrajina ne želi rat. I ozbiljni smo u čvrstoj namjeri da ćemo, ako Rusija pokrene akciju, uzvratiti mjerama bez presedana - izjavila je u Mariupolju Nathalie Loiseau, francuska europarlamentarka iz stranke predsjednika Emmanuela Macrona, koja u EP-u vodi Odbor za sigurnost i obranu.
U Zagreb danas dolazi britanski ministar obrane Ben Wallace, koji će osim sastanka u MORH-u s hrvatskim kolegom Mariom Banožićem ići i u Banske dvore na sastanak s premijerom Andrejom Plenkovićem. Jučer je Wallace boravio u Mađarskoj, čiji je ministar obrane Tibor Benkő izjavio da mađarska vlada u trenutnoj situaciji "ne traži raspoređivanje dodatnih NATO snaga" na svom teritoriju. Mađarska je u stanju provoditi potrebne vojne zadaće pod vlastitim nacionalnim vodstvom, dodao je Benkő.
U sjedištu NATO-a u Bruxellesu, kao i u Washingtonu i drugim glavnim gradovima ključnih zemalja saveznica, razmišlja se o mogućnosti slanja borbenih skupina u sve članice NATO-a koje graniče s Ukrajinom. Ne samo u Poljsku, Litvu, Latviju i Estoniju, gdje takve borbene skupine u sklopu Ojačane prednje prisutnosti (EFP) već postoje, nego - prema toj ideji, koja je još u povojima - i u Slovačku, Mađarsku te Rumunjsku i Bugarsku, koje od Ukrajine i Rusije dijeli Crno more. No, ne samo da je ideja još u povojima, i ne samo da bi se ostvarila tek u slučaju eskalacije i ruske invazije na Ukrajinu, nego i same države koje bi bile domaćin takvim snagama moraju to željeti. Dok Slovačka signalizira da bi mogla biti sklona tome, Mađarska signalizira da baš i ne bi.
Amerika se mora suočiti sa stvarnošću više nisu super sila koja može diktirati svjetsku politiku i događaje