Kina u isto vrijeme želi zastrašiti Tajvan i preuzeti ulogu globalnog mirotvorca kao protuteža SAD-u, pa tako pokušava uravnotežiti to dvoje, piše Wall Street Journal. U subotu je kineski ratni brod u Tajvanskom tjesnacu počeo vježbe bojne paljbe u sklopu trodnevne vojne vježbe koju Peking naziva upozorenjem protajvanskim snagama neovisnosti. Nisu to prve kineske vojne vježbe u blizini Tajvana otkako se tajvanska predsjednica Tsai Ing-wen sastala s predsjedateljem Zastupničkog doma američkog Kongresa Kevinom McCarthyjem, najviše rangiranim američkim dužnosnikom s kojim se tajvanski čelnik susreo na američkom tlu.
Kina tvrdi da je samoupravni demokratski Tajvan dio njezina teritorija i obećali su zauzeti otok silom ako bude potrebno. No ipak, relativna suzdržanost sugerira da predsjednik Xi Jinping želi ostaviti svoje mogućnosti otvorenima dok "žonglira" s drugim diplomatskim prioritetima, uključujući napete odnose s Washingtonom.
U isto vrijeme, Jinping je pozicionirao Kinu kao novog mirotvorca na globalnoj sceni, suprotnost onome što oni vide kao maltretiranje i zastrašivanje SAD-a koji brzo pribjegava vojnoj intervenciji. To je bilo vidljivo tijekom prošlog tjedna. Dok se tajvanska predsjednica Tsai Ing-wen sastajala u Kaliforniji s McCarthyjem, Jinping je ugostio francuskog predsjednika Emmanuela Macrona toplim riječima i svečanom večerom, a prisutna je bila i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Također, najviši poručnici Jinpinga u međuvremenu su ugostili ministre vanjskih poslova Saudijske Arabije i Irana na sastanku koji se temeljio na iznenadnom diplomatskom popuštanju napetosti postignutom prošlog mjeseca u Pekingu između dva bliskoistočna rivala.
Iako je tajvanska predsjednica "prkosila" upozorenjima iz Pekinga protiv sastanaka na visokoj razini, Kina je u početku ponudila samo prigušen odgovor, sankcionirajući nekoliko američkih i tajvanskih institucija i pojedinaca, dok je testirala nosač zrakoplova u dometu otoka. Tek nakon što su Macron, von der Leyen te saudijski i iranski ministri vanjskih poslova napustili Peking, Kina je pokrenula opasniji vojni odgovor, vojne vježbe u Tajvanskom tjesnacu.
Kada je McCarthyjeva prethodnica na mjestu predsjednice Zastupničkog doma, Nancy Pelosi, posjetila Tajvan u kolovozu prošle godine Kina je okružila Tajvan raketama i balističkim projektilima dok je testirala obranu otoka mornaričkim brodovima i ratnim zrakoplovima. Time su pokazali sposobnost da opkole otok i poremete njegovu trgovinu. Relativno "mlaka" reakcija ovoga je puta nekima jasno dala do znanja da Kina traži način da "ukori" Ing-wen, a da istovremeno zadrži svoj globalni diplomatski pritisak.
VIDEO: Urušila se zgrada u Marseilleu: Ozlijeđeno najmanje pet osoba, vatra otežava potragu za preživjelima
U teoriji ali i u praksi kad se pojave slični problemi onda se traže uzroci, šta je to zajedničko kod tih problema. Ako gledamo ratove u nazad i postavimo si pitanje, tko je uvijek bio prisutan u tim konfliktima na dobrom smo putu pronaći uzročnika ratova.