Konferencija "Prilika ili prijetnja? Reforma lokalne samouprave u Hrvatskoj" okupila je u Zagrebu kroz protekla dva dana niz lokalnih političara, ali i stručnjaka s područja javne uprave, prava, politologije i demografije iz Hrvatske, ali i drugih europskih zemlja. Uz gradonačelnike i župane, svoja iskustva i zapažanja prenijeli su tako stručnjaci iz Bavarske i Poljske, no njihova ključna poruka pritom je bila kako jedinstvenog recepta, onog koji bi jamčio uspjeh ovog ili onog modela lokalne samouprave, nema. Svaka zemlja, zaključuju, ima svoje specifične zahtjeve pa i Hrvatska u ovom zahtjevnom poslu mora naći vlastiti put.
Istu poruku šalje i Klaus Fiesinger, regionalni direktor Zaklade Hans Seidel za jugoistočnu Europu, koja je, zajedno s Ekonomskim institutom Zagreb, organizirala ovu konferenciju.
Riječ je o njemačkoj, konkretno bavarskoj političkoj zakladi bliskoj stranci CSU, osnovanoj 1967. godine s ciljem poticanja međunarodnog dijaloga i razumijevanja, europskog ujedinjenja te demokratskog i građanskog obrazovanja na kršćanskim vrijednostima, koja u Hrvatskoj djeluje od 1996. godine.
S obzirom da je na konferenciji bilo riječi o iskustvima Bavarske, u kojoj je u tijeku proces reforme lokalne samouprave u okviru projekta "Ofanziva. Domovina. Bavarska", dr. Fiesingera smo upitali mogu li se bavarska iskustva, barem dijelom, primijeniti u Hrvatskoj, u kojoj se najavljuje reforma lokalne samouprave kroz funkcionalno i stvarno spajanje općina.
- Mislim da nije na meni da dam takav sud, ali svakako bih preporučio da Hrvatska nađe svoj vlastiti način za reformu. A može ga pronaći jedino kroz kvalitetnu diskusiju i analize, čemu pripomažu konferencije poput ove, uz sudjelovanje ključnih aktera na lokalnoj i državnoj razini i znanstvenika, po mogućnosti iz više zemalja. To je jedan od razloga zašto smo na ovu konferenciju pozvali eksperte iz Poljske i Bavarske. S jedne strane, čuli smo iskustva iz Bavarske, zemlje s dugom tradicijom lokalne samouprave, a s druge strane tu su eksperti iz Poljske, zemlje koja, kao i Hrvatska, tek gradi tu tradiciju – kaže Fiesinger.
Dodaje ipak kako općenito smatra da je u diskusiji o lokalnoj samoupravi manje važan broj općina, a da je krucijalno pitanje razina samouprave, odnosno to u kojoj su mjeri zapravo lokalne zajednice neovisne o središnjoj državi, kako administrativno tako i po pitanju fiskalnih kapaciteta.
- Uvjereni smo da je dobar bavarski model, koji pretpostavlja da veća autonomija lokalnih zajednica osigurava i njihovu sposobnost da kvalitetno ispune svoje specifične zadaće – kaže Fiesinger. Ističe i kako kako je Zaklada Hans Seidel, kao institucija koja promovira demokraciju i vladavinu prava, vrlo angažirana u raspravi o lokalnoj samoupravi, koja u Hrvatskoj traje dulje vrijeme, te kako ovo nije prva, a svakako ni zadnja konferencija koju će organizirati.
Pronaći će, samo što nije.