TRŽIŠTE RADA

Koje poteze građani očekuju od nove vlade? Jedna stvar apsolutni je prioritet

Rijeka: Građani uživaju u sunčanom prijepodnevu na terasama kafića na Korzu
Foto: Goran Kovacic/PIXSELL
1/2
15.04.2024.
u 13:33

Gotovo polovica ispitanika u anketi portala Mojposao željelo bi da porezno rasterećenje rada bude apsolutni prioritet buduće izvršne vlasti, a svaki peti priziva i reformu obrazovnog sustava

Što bi hrvatski građani željeli da nova vlada stavi u središte svoje pozornosti? Kad je u pitanju tržište rada, pokazala je anketa portala Moj posao među 400 ispitanika, naši bi građani htjeli da dodatno porezno rasterećenje rada bude apsolutni prioritet nove izvršne vlasti. Za to je svoj 'glas' dalo čak 47 posto ispitanika.  Građani poručuju da je nužno "'smanjiti utjecaj državnih nameta na vrijednost rada, podići neoporezivi dio plaće, ali i dodatno rasteretiti rad umirovljenika".

Svaki peti sudionik ankete, pak, smatra kako jedan od glavnih ciljeva nove vlade mora biti kvalitetnije usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada. Anketirani građani ocjenjuju da upisne  kvote ne prate realno stanje na tržištu i da je potrebno pokrenuti nove smjerove za tražena zanimanja. Za 16 posto ispitanika veliku prepreku poboljšanju stanja i uopće održivosti domaćeg tržišta rada predstavlja i velik broj radno sposobnih, a trenutno nezaposlenih osoba. Rješenje vide u prekvalifikaciji i stručnom osposobljavanju dijela ljudi, ali i sankcioniranju rada 'na crno'.

Za svakog desetog anketiranog prioritet vladajućih trebao bi biti povratak iseljenih građana iz inozemstva, a četiri posto ističe i važnost kvalitetne integracije stranih radnika u naše društvo.  Neki bi rado vidjeli i preusmjeravanje viška zaposlenih iz javne uprave i državnih poduzeća u privatni sektor, povećanje proizvodnje, fleksibilizaciju radnih uvjeta ali i povećanje minimalne plaće te decentralizaciju države.

POVEZANI ČLANCI:

>> VIDEO Penava odgovorio Plenkoviću

Komentara 3

Avatar Vrsalj
Vrsalj
07:09 16.04.2024.

Vratiti 500.000 Hrvata koji su otišli da rade u Hrvatskoj jer sada već i oni koji su otišli odmah poslje školovanja sada su stekli dovoljno iskustva u poslovima.

PA
PavelHršak
16:47 15.04.2024.

2. Obrazovni sustav Već od 60-tih godina počelo se pripovijedati o tzv. prilagođavanju obrazovanja suvremenim potrebama. Reformatori su umislili, da se to najjednostavnije postiže odstranjenjem "nepotrebnog" školskog gradiva i uvođenjem "usmjerenog" obrazovanja nakon srednje škole. Djeca u pubertetu "znaju" odd čega će živjeti kad odrastu? Dalji korak je ublažavanje provjere stečenog znanja, jer su učenici navodno pod stresom. Rezultat? Opća znanja niska, ostavljena interesu pojedinaca, a usmjerena znanja površna tako da se moraju uvoditi naknadne prekvalifikacije kad ti lošije obrazovani već odrasli i moraju učiti uz posao, ukoliko ga imaju. Zvuči konzervativno, ali prvi korak bi moralo biti rašireno opće obrazovanje. 3. Povratak iseljenih građana Recept je jednostavan, ali ga Hrvatska naprosto ne umije primijeniti. Za više od 30 godina se nije uspjelo izgraditi uspješno gospodarstvo i država životari na takvim nerazvojnim djelatnostima kao turizam. Shvatile su to čak i bivše zemlje istočne Europe. Što preostaje nemalom broju mladih sposobnih, ukoliko žele zasnovati obitelj? Domoljublje, veći broj djece uz više doplatke itd. možda zvuči uzvišeno, ali učinkovitost je nula.

PA
PavelHršak
16:46 15.04.2024.

Ograničimo se na tri zahtjeva. 1. Porezno rasterećenje rada (uz podizanje neoporezive granice) Hoćemo više plaće. Razumljivo, ali oprez! Zapravo želimo višu kupovna moć. Zaključujemo, da ćemo do nje doći višim zaradama, izravno i nakon nižeg oporezivanja. Bez razmišljanja pretpostavljamo nepromijenjene cijene, roba i službi. Zaboravljamo, da tako država ostaje bez dijela prihoda i ukoliko želi održati sve službe, npr. zdravstvo, školstvo, pravosuđe itd., mora neke od njih ograničiti ili uvesti participaciju građana. Želje su jedno, mogućnosti drugo.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije