Općine Karlobag i Kijevo nisu objavile nijedan proračunski dokument, pa su zaradile nulu u istraživanju o proračunskoj transparentnosti koje je proveo Institut za javne financije.
Prema podacima iz najnovijeg ciklusa istraživanja obavljenog u razdoblju od studenog 2021. do travnja 2022. godine, prosječna proračunska transparentnost svih županija, gradova i općina, izražena brojem ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na njihovim mrežnim stranicama, od mogućih 5 iznosi 4,5. Sve županije objavile su svih šet traženih dokumenata, gradovi prosječno 4,7, a općine prosječno 4,4 dokumenta.
- Cilj istraživanja je utvrditi objavljuju li sve županije, gradovi i općine svake godine pravovremeno pet ključnih proračunskih dokumenata na svojim mrežnim stranicama. Premda se prosječna razina proračunske transparentnosti tijekom godina povećavala, zabrinjavajuće je što u ovom posljednjem ciklusu istraživanja bilježimo svojevrsnu stagnaciju, pa i blagi pad proračunske transparentnosti na razini općina. No, najviše zabrinjava činjenica da se tako veliki broj lokalnih jedinica iz godine u godinu ne pridržava čak ni zakona, odnosno ne objavljuje ni one dokumente koje su po zakonu obvezne objavljivati – rekla je Mihaela Bronić, voditeljica istraživanja iz projekta "Isplati li se transparentnost?"
Devetnaest gradova i 92 općine još uvijek ne objavljuju sva tri dokumenta koje su po zakonu obvezni objavljivati, dok 14 gradova i 124 općine ne objavljuju dva dokumenta koje im je Ministarstvo financija preporučilo objavljivati. Dvije spomenute općine nisu objavile nijedan proračunski dokument, ističu u Institutu. Analizirana je objava pet ključnih proračunskih dokumenata - izvještaja o godišnjem izvršenju proračuna za 2020., izvještaja o polugodišnjem izvršenju proračuna za 2021., prijedloga proračuna za 2022., izglasanog proračuna za 2022. i proračunskog vodiča za građane za 2022.
Institut je dobio i zaključke i preporuke koji mogu poslužiti za poboljšanje proračunske transparentnosti, ali i kao podloga za eventualnu reformu fiskalnog i teritorijalnog ustroja države. U osam dosad provedenih ciklusa istraživanja, prosječna proračunska transparentnost svih županija, gradova i općinaporasla je s 1,8 u prvom na 4,5 u posljednjem ciklusu. Sedam općina objavilo je samo po jedan dokument - Majur, Petrovsko, Pojezerje, Proložac, Sućuraj, Šestanovac i Vrbje, a deset po dva - Donja Motičina, Donji Kukuruzari, Donji Lapac, Dvor, Ervenik, Gornji Bogićevci, Janjina, Mihovljan, Viljevo i Zdenci.
Najmanje proračunskih dokumenata prosječno objavile su općine u Sisačko-moslavačkoj, Ličko-senjskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Petnaest posto gradova i 21 posto općina ne objavljuje ni tri dokumenta koja su po zakonu obvezni objavljivati (izvještaje o godišnjem i polugodišnjem izvršenju proračuna, te izglasani proračun), a 11 posto gradova i 29 posto općina ne pridržava se uputa Ministarstva financija i ne objavljuju prijedlog proračuna i proračunski vodič za građane koji je od 1. siječnja ove godine obvezan.
Prema prosječnoj transparentnosti svih lokalnih jedinica na svome području, vodeće su Požeško-slavonska, Primorsko-goranska, Varaždinska i Međimurska, a na začelju se nalaze Sisačko-moslavačka, Ličko-senjska, Dubrovačko-neretvanska i Brodsko-posavska županija. Istaknuti su primjeri Grada Rijeke koji već godinama putem niza programa omogućuje svojim građanima sudjelovanje u planiranju i donošenju proračuna te Općine Viškovo koja sažetak proračuna u obliku vodiča tiska i kao posebno izdanje besplatno dostavlja svakom kućanstvu.
- Najviše zabrinjava činjenica da se tako veliki broj lokalnih jedinica iz godine u godinu ne pridržava čak ni zakona, odnosno ne objavljuje ni one dokumente koje su po zakonu obvezne objavljivati – navode u Institutu.
