Kokain, nekoć droga namijenjena eliti, na putu je da postane opijat za mase nakon što je u Europi u posljednjih pet godina kao nova droga za zabave s drugoga mjesta istisnuo razvikani ecstasy. Na prvome je mjestu još uvijek nedodirljivi kanabis.
Prema izvještaju Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) za 2003. godinu, tri posto Europljana između 15 i 64 godine probalo je kokain. Uzrok kokainskom bumu djelomično leži u povećanoj proizvodnji u Boliviji i Peruu posljednjih godina, ali i u općem padu cijena droga u Europi. Potkraj studenoga EMCDDA je u Bruxellesu predstavio rezultate petogodišnjeg istraživanja, prvoga takvog u svijetu, te je utvrđeno da je od 1999. do 2004. kokain pojeftinio 22 posto, amfetamini 20 posto, a kanabis 19 posto.
Cijena smeđeg heroina pala je čak 48, a ecstasyja 47 posto. Prepolovljena cijena heroina posljedica je enormne proizvodnje u Afganistanu nakon rušenja talibanskog režima koji svoje gerilske akcije financira većim dijelom upravo proizvodnjom heroina. U Afganistanu pola milijuna ljudi godišnje proizvede 4100 tona heroina, što je 90 posto svjetske proizvodnje, te se strahuje da će uskoro prvi put svjetska ponuda heroina premašiti potražnju.
Novi konzumenti
Takva situacija s opijatima u Europi uzrokuje povećanje broja konzumenata te se godišnje zabilježi više od 8 tisuća smrtnih slučajeva zbog konzumacije droga, doznajemo od Bernardice Juretić, predstojnice Vladina Ureda za suzbijanje zloporabe opojnih droga.
Unatoč padu cijena, kokain još uvijek donosi najveću zaradu. Gotovo sve zemlje Europske unije bilježe porast njegove konzumacije. U Hrvatskoj je udio liječenih ovisnika o kokainu u odnosu na sve liječene skočio sa 0,4 posto lani na 0,9 posto ove godine, ali ako se zna da se vrlo malo kokainskih ovisnika javlja na liječenje, teško je procijeniti njihov točan broj kazala je.
U nekim elementima situacija u Hrvatskoj nalik je onoj u SAD-u. Nakon što se prvi put primijenila metoda kemijske analize otpadnih voda u nekoliko svjetskih megalopolisa, gdje se mjerila dnevna razina kemijskog spoja koji ljudsko tijelo izlučuje nakon konzumacije kokaina, ispalo je da su sve procjene broja konzumenata kokaina višestruko podbacile.
U New Yorku, glavnom svjetskom kokainskom gradu, godišnje se konzumira 16,4 tone kokaina, što bi značilo da svaki od prije procijenjenih 95 tisuća konzumenata godišnje prosječno konzumira 174 grama. Službeno se dotad govorilo o samo 35 grama, gotovo pet puta manje. Nakon što je utvrđeno da je Washington podcijenjen dvostruko, ista se metoda sa zebnjom primijenila i u Španjolskoj, Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj, Češkoj, Austriji i Velikoj Britaniji.
Na području Düsseldorfa, primjerice, godišnje se konzumira 11 tona. Prema novim procjenama, čak 5 posto osoba u dobi između 15 i 64 godine u Španjolskoj i Velikoj Britaniji konzumira kokain, u Italiji, Danskoj, Nizozemskoj i Irskoj takvih je osoba otprilike 4 posto, a u ostatku Europe otprilike 3 posto. Udio u populaciji onih koji su barem jednom probali kokain u većini zemalja kreće se oko 10 posto, što uza sve niže cijene kokaina predstavlja golem rizik za vojsku novih ovisnika.
Narušen ugled
Ovisnici o kokainu vrlo se rijetko uključuju u programe liječenja u kojima bi mogli biti registrirani kao takvi jer je dosad ponajviše bila riječ o ljudima s ugledom koji bi bio narušen ako bi se doznalo za njihovu ovisnost. Stoga, ako se odluče za liječenje, koriste se privatnim programima s neizvjesnim ishodom.
Takav veo tajnovitosti oko kokaina nagnao je eksperte da posumnjaju u prilično nevjerojatan podatak prema kojemu u nekim zemljama gotovo i nema smrtnih slučajeva od kokaina. Kokain, naime, izrazito pogoršava zdravstvene probleme sa srcem i krvožilnim sustavom te je sve prisutnije mišljenje da se golem broj smrtnih slučajeva prouzročenih kokainom ne prepoznaje na pravi način, nego tek kao posljedica kroničnih zdravstvenih problema.
To bi značilo da je i procjena o udjelu od 10 do 20 posto smrtnih slučajeva prouzročenih kokainom u ukupnom broju smrtnih slučajeva izazvanih konzumiranjem droge najvjerojatnije višestruko podcijenjena.
Dvjesto milijuna ljudi u svijetu konzumira opojne droge. U Europi je ovisno više od milijun konzumenata, ponajviše o heroinu. Poseban problem predstavlja udio onih koji su HIV pozitivni. Njihov postotak varira od 1 posto u Velikoj Britaniji do čak 30 posto u Španjolskoj.
U Europi je koncentrirano 60 posto ukupne svjetske konzumacije psihostimulansa ističe Bernardica Juretić i upozorava na čak 2 posto konzumenata ecstasyja te na samo nešto manji postotak konzumenata amfetamina u udjelu populacije starije od 15 godina u Europi.
Ipak, prema nedavnim najavama Instituta za farmakološka istraživanja "Mario Negri" u Milanu, unekoliko preinačena metoda utvrđivanja prisutnosti izlučevina u otpadnim vodama nakon konzumacije kokaina primijenit će se na sve droge. Uz povećane zapljene droga posljednjih godina te nove, realnije podatke o zloporabi droga, valja se nadati da će mjere suzbijanja trgovine opojnim drogama i njihove konzumacije dati i bolje rezultate nego što je slučaj danas.
