Poprilično politički burnih gotovo pet mjeseci Hrvatska je imala od početka godine, a kad se podvuče crta, još se ne može sa sigurnošću tvrditi tko će biti na čelu vlade iduće četiri godine. Prvo je stigla bomba s Pantovčaka, pa one dvije s Ustavnog suda, da bi se na kraju sve oči uprle u Domovinski pokret, koji je sa svojih 14 osvojenih mandata trenutno, po svemu sudeći, između dvije vatre - ili će u većinu s HDZ-om i još jednim partnerom, ili će biti dijelom velikog sastava koji u godinu dana planira raditi na nekoliko ključnih točaka, pa onda opet otići na izbore.
No, Hrvatska je već možda pomalo i naviknuta na burnost koju parlamentarni izbori u nas nose sa sobom, jer je već u nekoliko navrata došlo do velikih prevrata. Sve to naposljetku uvijek je završilo onim ključnim - povjeravanjem predsjednika RH mandata za sastav nove Vlade. Peđa Grbin, čelnik SDP-a, već je najavio da će možda ''proći i mjeseci'' do sastava novog Sabora, no praksa se u stvarnosti pokazala drugačijom - najduže što je u Hrvatskoj mandataru trebalo da s većinom ode do predsjednika bilo je svega 45 dana. Svakako manje nego što je, primjerice, Njemačkoj trebalo za ''semafor koaliciju'', no idemo redom.
Rekord u 10 dana
Najkraće što je jednoj Vladi trebalo da se sastavi bilo je još 2011., kada je Milanovićeva Kukuriku koalicija odnijela čak 80 mandata, stoga nije bilo upitno s kime će još morati surađivati da bi došli do potrebne većine. Milanović je kao mandatar povjerenje za sastav vlade dobio u svega 10 dana, a moguće je da bi od tadašnjeg predsjednika Ive Josipovića to povjerenje dobio i brže da nije bilo žalbe tadašnje zastupnice Ermine Lekaj Prljaskaj, ali i DIP-a koji nije stigao pripremiti konačne rezultate izbora s kojima je Milanović trebao stići na Pantovčak.
Svega jedan dan više trebalo je Andreju Plenkoviću da 2020. stigne na Pantovčak Milanoviću s potrebnom većinom. Iako je HDZ s partnerima na izborima osvojio 66 mandata, nije im trebalo predugo da dođu do potrebnih 76 ruku u Saboru. Unatoč pandemiji koja je bila u to vrijeme u svojoj najgoroj fazi, samo 11 dana od izbora tako je Plenković stigao po povjerenje Milanoviću, dan koji je upamćen kao jedan od ''mirnijih'', kada se raspravlja o odnosu Milanovića i Plenkovića.
POVEZANI ČLANCI:
Manje od mjesec dana da dođe do nove vlade trebalo je i Ivi Sanaderu nakon održanih parlamentarnih izbora 2003. Te izbore obilježio je poraz Račanove vlade koja je zemlju vodila tri godine ranije, nakon što je svrgnula 10-godišnju HDZ-ovu vlast u Hrvatskoj. Tada je na čelo ponovno došao HDZ s osvojenih 66 mandata, a Ivo Sanader je po povjerenje za sastav nove vlade došao je Stipi Mesiću 9. prosinca 2003., 16 dana od izbora.
HDZ-u ni 2007. nije trebalo dugo da sastavi novu vladu. Iako će njihov mandat obilježiti Sanaderova ostavka, a potom i uhićenje, svega 20 dana njemu je kao mandataru trebalo da dođe od Pantovčaka s većinom za sastavljanje vlade. Mesić je u to vrijeme vodio konzultacije i s Milanovićem kao šefom SDP-a koji je na izborima osvojio 56 mandata, no to povjerenje Milanović na kraju nije dobio.
Početak 'Plenkovićeve ere' nakon 29 dana
Nešto burnije bilo je 2016., kada je Hrvatska nakon samo devet mjeseci ponovno birala novi Sabor. Nakon 29 je dana Andrej Plenković, tada još novo lice HDZ-a, stigao tadašnjoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović s čak 91 potpisa o većini, čime je bila započela njegova osmogodišnja vladavina. U ponedjeljak 10. listopada Plenković je bio na Pantovčaku, a konstituirajuća sjednica Sabora održala se do kraja tog tjedna, 14. listopada.
>> VIDEO Prijelomna 2016. godina: Andrej Plenković dobio mandat za sastavljanje vlade
- Mandat je velika čast, odgovornost i obveza da se u što kraćem roku pristupi formiranju Vlade, kojoj će prioriteti biti budućnost, gospodarstvo, nova radna mjesta i demografska obnova - poručio je tada Plenković.
Međutim, svi koji prate hrvatsku politiku sjetit će se i 45 dana neizvjesnosti, nakon što je Most slovio kao veliko iznenađenje parlamentarnih izbora u studenom 2015. i osvojio 19 mandata u Saboru. Velike stranke tada su se našle u pat poziciji jer većinu bez Mosta nikako nisu mogle sakupiti. Stranka je tada odabrala Domoljubnu koaliciju Tomislava Karamarka (HDZ) kao svog partnera, a Hrvatska je nakon mjesec i pol svjedočila ''Timu Orešković'', koji je na čelu ostao tek devet mjeseci, a Hrvatska je ponovno izašla na birališta 11. rujna 2016.
A ko bi se godinu dana bavio s penzijama i plaćama ljudi,dok se oni bave Turudićem i Istanbulskom?