Ne tako davno Milas je utvrdio kako kilogram mozga vrijedi dvije marke, no njegova replika bi, tvrdi južnoafrički znanstvenik Henry Markram, vrijedila mnogo više. Poznatom neurologu životna misija i opsecija postalo je stvaranje superkompjuterske kopije ljudskog mozga koja, piše Wired, košta oko 1.3 milijardi eura.
Iako je prvi put kada je javnosti priznao svoju želju, a bilo je to u Oxfordu 2009., Markram izazvao samo podsmijeh i kritiku, četiri godine poslije entuzijazam ga nije napustio. I dalje je uvjeren kako će jednog dana uspjeti stvoriti umjetnu inteligenciju. Ambiciozan je to pothvat čiji je cilj izrada sveobuhvatnog modela ljudskog mozga te njegove kompjuterske simulacije. Ona je trenutno nemoguća isključivo zbog nedostatka istraživačke ambicije koja, tvrdi Markram, znanstvenike spriječava da u potpunosti razumiju sve funkcije mozga na molekularnoj razini. Ako bi samo neuroznanost slijedila njegove postavke, bilo bi moguće simulirati funkcije svih 86 milijardi neurona u ljudskom mozgu i 100 trilijuna njihovih veza. Kada bi se to učinilo, replika mozga bila bi ostvariva. Tada bi se ona mogla rastavljati na dijelove koji bi mogli služiti za pručavanje nastanka bolesti ili za razvijanje cijelog niza novih inteligentnih tehnologija.
Dobra stvar je što suvremena tehnologija, smatra Markram, danas omogućava kreiranje nečega tako kompleksnog kao što je mozak, odnosno nečega što se može uhvatiti u koštac s masovnom pohranom podataka.
Dok ga jedan dio znanstvenika i dalje ismijava, sve je više onih koje polako pridobiva svojom upornošću. Među njima je i grupa od 15 ljudi koji su mu se pridružili na Švicarskom federalnom institutu u Lausanni i koji pokušavaju ostvariti njegovu viziju. Dosad im je uspjelo umjetno simulirati organizacijska načela neurona u mozgu štakora, no ne postoji garancija da će na osnovu spoznanih podataka moći izgraditi repliku mozga štakora, a kamoli da će ih to jednog dana dovesti do izgradnje i ljudskog.
Markram pak, kao neki futuristički prorok vjeruje da je to moguće, ali samo ako se oko 6000 znanstvenika u svijetu ujedini i radi na istom cilju. Umjesto da svaki od njih cijeli život proučavaja jednu izdvojenu molekulu ili stanicu, pod njegovim vodstvom djelovali bi kao usuglašeni ''simfonijski orkestar'' koji zajedno stremi ka istom cilju.
Zvuči kao utopija? Možda, ali tako ne smatra i Europska komisija koja je početkom ove godine podržala ideju dodijelivši projektu 1.3 milijarde eura. Omogućila je time neuroznanstvenicima da desetljeća spekulacija na temu bi li kompjuterski mozak ikada mogao biti obdaren ljudskom inteligencijom okončaju na najbolji mogući način - praktičnim pokušajem izrade istog. Hoće li on replicirati i savjest? Nije sigurno, no zna se koje je danas najskuplje pitanje koje se može postaviti.
>>Dr. House u Vinogradskoj: Operacije na mozgu bez reza
