Ovo je neka vrsta duga časti prema onome što se dogodilo prije 25 godina što je u meni tada izazivalo moralni užas – rekao je predsjednik Zoran Milanović na komemoraciji u zaseoku Gruborima u Plavnom kod Knina gdje su prije 25 godina ubijeni nevini civili Miloš Grubor (1915.), Marija Grubor (1905.), Milica Grubor (1944.), Jovo Grubor (1930.), Đuro Karanović (1954.) i Jovan Grubor (1922.)
. – Lako je sada govoriti da nitko za to osobno nije odgovarao. Da, nije. Zna se koja je postrojba bila ovdje toga dana. Razmišljao sam što je tu gore: zlo samo po sebi, gore od banalnosti zla, i koliko štete je to nanijelo hrvatskoj državi. Užas izaziva ubojstvo, a nanesena šteta hrvatskoj državi je također velika. Ona je nagrdila hrvatsku reputaciju, kao i ugled hrvatske specijalne policije koja se čitav rat borila na pošten način i izlagala pogibelji. Ratovi su gotovi i vrijeme je za ono normalno u nama. Dosta je onoga što je obilježavalo odnose dviju nacija, a teško je u modernoj Europi naći sličnije od Srba i Hrvata. Ovih šest ljudi nitko ne može vratiti. Teško je poslije svega reći da ljudi trebaju ostati jer nema nikoga, ali završit ću stihovima; “Ostajte ovdje, sunce tuđeg neba neće vas grijati ko što ovo grije” – zaključio je Milanović u Gruborima, praznom, spaljenom zaseoku u kojemu nitko ne živi.
VIDEO: Obljetnica stradavanja srpskih civila u Gruborima
Pupovac: Ubijene najmanje 24 osobe
Na obilježavanju zločina, koji je organiziralo Srpsko nacionalno vijeće, bili su i ministri Tomislav Medved, Boris Milošević i Nataša Tramišak, Krunoslav Katičić, izaslanik predsjednika Sabora, a Veran Matić bio je izaslanik predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. U Gruborima su se poklonili žrtvama i predstavnici VEDRA-e (Veterani Domovinskog rata antifašisti) među kojima generali Luka Đanko i Veselko Gabričević. U spaljenim Gruborima bili su njihovi nekadašnji stanovnici koji su došli iz Srbije.
– Kuća mi je zapaljena kao i sve ostale. Dođem svake godine i spavam u zgarištu. Ubijeni su mi otac, baba, brat od tetke, stric... Svi su stradali. Ja živim u jednom selu kod Beograda. Vrlo rado bih se vratila kada bih imala kamo – rekla nam je Milica Grubor.
– Mnogi od nas su u penziji i rado bismo sada došli na svoju djedovinu. Ovo je sada dobro, bila je džungla. Ovdje 25 godina nitko nije živio, sve je zaraslo. Malo smo očistili, ovo je danas pjesma kako je bilo – govori Đuro Grubor.
– Ja sam živjela u Srbiji, Novom Zelandu, Engleskoj i nadam se da će moja sljedeća destinacija biti Grubori. Svima nam je puno srce kada dođemo ovdje. Ovo je moje mjesto, ja sam odavde – poručila je Mira Grubor.
– Izražavam suosjećanje zbog gubitka vaših članova obitelji u ime Vlade RH. Iza svakog izgubljenog života ostaju traume. Sudbinu Grubora dijele mnoga mjesta u RH u kojima su stradali i Hrvati i Srbi i drugi državljani. Pružimo ruke za zajedničku budućnost i prekinimo tišinu. Hrvatska kao pobjednik u Domovinskom ratu žali zbog svih stradalih, osobito civila. Iskazivanje pijeteta svim žrtvama civilizacijski je čin. Hrvatska ovim činom želi uspostaviti povjerenje – rekao je Tomo Medved.
Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća, iznio je podatak da su od 6. kolovoza 1995. do početka rujna na području Plavnog ubijena najmanje 24 stanovnika tog sela i njegovih zaseoka, mahom starije ili izrazito starije dobi, među kojima i šest civila iz Grubora.
– Ubijeni su dok su čuvali stoku, radili u polju, ležali u bolesničkoj postelji, čistili grah ili pak sjedili u invalidskim kolicima. Ubijeni su i s rukama podignutim u zrak. Nisu bili vojnici, nisu bili naoružani, nisu mogli nikome nauditi ni sebe obraniti. Nažalost, ubili su ih tadašnji pripadnici HV-a i specijalne policije. Zapaljeni su sa svojim kućama, ubijeni sa svojom stokom. Ubojstva, palež kuća, dokumentirali su UN, DORH i pravosuđe RH i nedvojbeno je utvrđeno da je ovdje počinjen ratni zločin prema civilnom stanovništvu. Za ovaj zločin, kao ni za najveći dio zločina u sektoru Jug nitko nije odgovarao. Sudovi su odradili svoj posao, ali su propustili utvrditi tko je počinio te zločine. Nažalost, sudjelovali su i oni kojima sudska etika i moralni poziv nisu smjeli dopustiti da to ostane nekažnjeno – poručio je Pupovac.
Izaslanik Vučića: Razgovaramo o povratku
– Važno je da mi odavde pošaljemo snažnu poruku da nitko nema pravo šetati selom i ubiti stare i nemoćne, da će svaki ratni zločin biti kažnjen bez obzira na nacionalnost počinitelja, da će svaka žrtva biti priznata bez obzira na nacionalnost. Empatija je pretpostavka pomirenja i prestanka mržnje, a vrijeme je da mržnja prestane, da se ne prenosi na nove generacije, da nam djeca ne rastu s predrasudama prema drugima. Samo tako zajedno možemo graditi bolju budućnost i to je politika ove Vlade. Bila je hrabrost u to vrijeme ostati u svom selu. Danas je potrebna hrabrost vratiti se i krenuti ispočetka. Svjestan životnih problema, birokracije, pozivam vas da se vratite. A vi nas zovite da vam pomognemo – poručio je Boris Milošević.
Izaslanik srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, Veran Matić najavio je da će komemoraciju u Gruborima iskoristiti za razgovor s ministricom Natašom Tramišak i kninskim gradonačelnikom Markom Jelićem o povratku zainteresiranih mještana u svoje selo. Riječ je o sedam obitelji koje od rata žive u Srbiji i koje su voljne na povratak u svoje selo.
Matić je rekao i da nova politika hrvatske Vlade otvara nadu da će se riješiti pitanje nestalih s obje strane. Na pitanje može li se očekivati promjena Vučićeve retorike, koji je osudio dolazak predstavnika Srba u Knin, rekao je kako bi se moglo očekivati da i Vučić posjeti neko od mjesta stradanja Hrvata u Vojvodini.
Kad serbija planira platiti ratnu odštetu?