Nakon kardinala Josipa Bozanića i Komisija HBK Iustitia et Pax oglasila se o pitanju hrvatskih granica, pa kaže kako su “teritorij i granice često rezultat povijesnih prilika i neprilika, ratova i ogromnih ljudskih patnji” te “zbog toga ni jedna vlada i ni jedan predsjednik nemaju pravo odricati se od kopnenog ili morskog područja svoje države”.
“Pokušaji koji bi bili suprotni tome jednostavno se ne mogu ni zamisliti, a kamoli izvesti. Zato ni jedna pravna država u Europi ne prepušta svoj teritorij drugoj državi. Jer, državno područje – kopneno, riječno, jezersko, morsko, podmorsko i zračno – nije ni roba, ni novac, a nije ni samo “nekretnina”. S teritorijem se ne trguje. Zato se u svim demokratskim državama Europe i svijeta pitanje granica ne miješa ni s kojom drugom temom, ne stavlja ni u kakav “paket”, ne zamjenjuje se ni za koji interes. Državno područje pitanje je međunarodnog prava i ono nije tek interes, kako se čuje kod nas od ljudi nevičnih demokratskoj državi i pravu. Interesi, naime, mogu biti i sebični i protupravni, dok je međunarodno pravo civilizacijski i etički doseg našeg vremena. Granice država eminentno su pitanje pravde i održivog mira”, poručuje Iustitia et Pax.
>>Nova vlast spremna ratificirati sporazum Tuđmana i Izetbegovića
>>Gdje je granica? Povijesna bitka za Klek, školje i more
Nedamo niti pedalj svoje zemlje!