Teško je utvrditi koliko je novca EU iskorišteno kako bi se državama članicama pomoglo da digitaliziraju svoje zdravstvene sustave, proizlazi iz novog izvješća Europskog revizorskog suda. U programskim razdobljima 2014. – 2020. i 2021. – 2027. bila su planirana sredstva u iznosu od 2,4 milijarde eura u okviru kohezijske politike i dodatnih 13,6 milijardi eura u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost uspostavljenog zbog pandemije bolesti COVID-19, uz dodatna financijska sredstva dostupna i u okviru drugih programa. Međutim, neke države članice suočile su se s poteškoćama pri podnošenju zahtjeva za potporu EU-a i upotrebi te potpore zbog složenosti pristupanja različitim programima financiranja.
Zbog pandemije bolesti COVID-19 znatno se povećala potreba za digitalnom tehnologijom za pružanje zdravstvene skrbi („e-zdravstvo”) u cijeloj EU. Istodobno se povećala i potreba za koordinacijom i boljim protokom zdravstvenih podataka u Uniji. Iako su države članice odgovorne za zdravstvene politike te za organizaciju i pružanje zdravstvenih usluga i zdravstvene zaštite, EU ih u tome treba podupirati.
- Financijska sredstva EU-a za digitalizaciju zdravstvene skrbi osigurana su u okviru raznih programa kojima su upravljale različite službe Europske komisije, s posebnim pravilima i različitim mehanizmima upravljanja. Zbog toga je nekim državama članicama bilo teško utvrditi dostupna financijska sredstva EU-a i stvorile su im se prepreke pri podnošenju zahtjeva za ta sredstva - izjavila je Joëlle Elvinger, članica Suda zadužena za tu reviziju.
Revizori su utvrdili da je Komisija općenito pružila djelotvornu potporu i smjernice te da su projekti obuhvaćeni revizijom u odabranim zemljama (Španjolskoj, Malti i Poljskoj) doprinijeli digitalizaciji zdravstvene skrbi. Na primjer, jedan je projekt bio usmjeren na poboljšanje praćenja kroničnih bolesti na daljinu, dok je drugi pomogao u stvaranju nacionalne platforme za elektroničko zdravstvo te u digitalizaciji bolnica i njihovu povezivanju s nacionalnom platformom.
Međutim, u revizijskom izvješću istaknuto je nekoliko problema. Kako se navodi u priopćenju Europskog revizorskog suda, pri korištenju financijskih sredstava EU-a države članice suočile su se s preprekama, kao što su složeni raspon mogućnosti financiranja, nedovoljni administrativni kapacitet i poteškoće u osiguravanju nacionalnog sufinanciranja. Revizori su utvrdili i da ni Komisija ni većina država članica nemaju sveobuhvatan pregled financijskih sredstava EU-a koja se upotrebljavaju za projekte digitalizacije zdravstvene skrbi.
Komisija prati napredak država članica u digitalizaciji zdravstvene skrbi u kontekstu programa politike za digitalno desetljeće do 2030., i to s pomoću komparativne analize e-uprave i pokazatelja za e-zdravstvo u digitalnom desetljeću. Ti se pokazatelji temelje na različitim metodologijama i imaju različite svrhe iako su njima obuhvaćeni slični aspekti pristupa elektroničkoj zdravstvenoj evidenciji. Revizijom su otkriveni određeni nedostatci u tom pogledu, na primjer oni koji se odnose na točnost informacija i metodologiju upotrijebljenu za ocjenjivanje.
VEZANI ČLANCI:
Revizori preporučuju Komisiji da do 2026. poboljša ne samo točnost informacija koje pruža dionicima, nego i svoje izvješćivanje o upotrebi financijskih sredstava EU-a za digitalizaciju zdravstvene skrbi u okviru različitih programa financiranja. EU već više od 20 godina promiče digitalizaciju zdravstvene skrbi, uglavnom preko neobvezujućih mjera, na primjer tako što preporučuje mjere ili utvrđuje neobvezujuće ciljeve. Zbog krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 došlo je do jačanja okvira politike EU-a u tom području donošenjem obvezujućih odluka i uredbi.
Europska komisija pokrenula je 2021. javno savjetovanje o inicijativi EU-a za europski prostor za zdravstvene podatke. Kako se navodi, od ukupnog broja ispitanika njih 88 posto smatralo je da je pravo na pristup zdravstvenim podatcima u elektroničkom obliku važno. Prema jednom istraživanju Eurobarometra o digitalnom desetljeću objavljenom 2023. velika većina ispitanika, konkretno 76 posto, očekuje da će do 2030. digitalne tehnologije imati ključan učinak na pristup zdravstvenim uslugama i primanje tih usluga (npr. telemedicina i umjetna inteligencija za dijagnosticiranje bolesti), među ostalim u zemljama EU-a u kojima pacijenti zapravo nemaju boravište. Ističe se kako je ostvaren napredak u pružanju informacija građanima EU-a o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti, ali je u nekim područjima i dalje bilo teško pristupiti tim informacijama.
>>FOTO Pretres stana ministra Vilija Beroša: Pogledajte USKOK u akciji>>
