Europska je komisija jučer, i nakon što je Italiji ranije vratila prijedlog proračuna na doradu te dobila iz Rima dorađenu verziju, ostala čvrsto na stavu da postoji “posebno ozbiljna neusklađenost” talijanskog proračuna s fiskalnim pravilima EU, pa je poduzela prvi korak prema određivanju financijske kazne Italiji zbog previsokog javnog duga i odbijanja njegova smanjenja.
– I dalje vjerujemo da ovaj proračun donosi rizik talijanskom gospodarstvu, poduzećima, štedišama i poreznim obveznicima – rekao je europski povjerenik Pierre Moscovici.
– Na temelju onoga što je talijanska vlada stavila na stol, vidimo da postoji rizik da zemlja mjesečari prema nestabilnosti – rekao je potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis.
Takav je nalaz objavljen jučer u sklopu jesenskog paketa europskog semestra, bruxelleskog mehanizma koordinacije i nadzora fiskalnih politika svih država članica, a sada se očekuje da Komisija formalno pokrene protiv Italije proceduru prekomjernog deficita.
Hrvatska je od ulaska u EU bila u toj proceduri i iz nje je uspješno izašla, ali za razliku od država poput naše, koje nisu članice eurozone, države koje koriste euro mogu u toj proceduri biti kažnjene globom u visini 0,5 posto svog BDP-a ako ne poslušaju upute Komisije.
Talijanski premijer Giuseppe Conte tu prijetnju iz Bruxellesa komentirao je ponavljajući uvjerenje da proračun njegove vlade razvija zemlju u dobrom smjeru. Najavio je da će razgovarati s predsjednikom Komisije Jean-Claudeom Junckerom.
Matteo Salvini, vicepremijer i lider stranke Liga, u svome je stilu rekao da nije vidio novo pismo Europske komisije.
– Je li stiglo pismo iz Bruxellesa? Čekam također i pismo Djeda Mraza… Raspravit ćemo to pristojno, kao i uvijek. Razmijeniti stavove. Ali nitko me neće uvjeriti da je mirovinski sustav dobar – rekao je Salvini.
Talijanski javni dug je na 131 posto BDP-a, što u prijevodu znači da svaki Talijan duguje 37 tisuća eura, a za EU je problem što ga nova talijanska vlada odbija nastaviti smanjivati u ovoj i sljedećoj godini.
Talijanska vlada želi povećati javnu potrošnju i okončati politiku štednje, no EU ih upozorava da time riskiraju veću nestabilnost koja će tek tada dovesti do nužnosti rezova i štednje, kao i do skupljeg zaduživanja.
U dijelu paketa europskog semestra koji se odnosi na Hrvatsku, EK najavljuje da će i u 2019. analizirati makroekonomske rizike, ali ako se nastave pozitvni trendovi koji se već sada uočavaju Hrvatska bi mogla iz ukloniti prekomjerne markoekonomske neravnoteže.
Hrvatski javni dug je na 76 posto BDP-a, najnižoj razini od 2012. godine.
POGLEDAJTE VIDEO: Što nam donosi smanjenje PDV-a
Odhebite Brisel, niste vi Grcka. Ako vas kazne, ne saljite vi pare u Brisel, pa cemo viditi kako ce Poljska, Madjarska, Rumunjska itd vas podrzati odmah.. Nego Svabama odgovara da vas Europa blokira jer zna dobro Svabo (a pogotovo Francuz)) da Italija ima najjacu industriju poslije Svabe. Cvrsto sam uz ovu Talijansku vladu -- Italija ga samo pusi odkad je u Euru, a u '90im je bila bogatija i od Francuske i od Engleske.