Zastupnica u Europskom parlamentu i zamjenska članica Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Biljana Borzan (SDP) je uputila pitanje Europskoj komisiji o boljoj regulaciji internet kupovine s ciljem gospodarskog rasta i zaštite potrošača, posebice u pogledu troškova dostave.
Prema istraživanjima Europske komisije, povećanje on-line trgovine s trenutačnih 5 posto na 15 posto bi značilo siguran rast BDP-a na razini Unije za 1,7 posto. Oko 60 posto građana EU preferira on-line trgovinu jer određene proizvode ne mogu naći na teritoriju svoje države članice, a uz to, internet kupovina je često jeftinija opcija.
Međutim, situacija u EU je takva da nema preduvjeta za kvalitetan razvoj digitalnog tržišta. Za početak, digitalno tržište EU je regulirano sa 28 zakonskih akata. Sam kandidat za povjerenika Andras Ansip je prilikom saslušanja rekao da treba stvoriti jedinstvenu i pojednostavljenu regulaciju.
Podaci iz 2010. godine pokazuju kako čak 74 posto trgovaca nije prodavalo svoje proizvode po drugim državama članicama EU. Samo 14% malih i srednjih poduzeća koristi e-trgovinu.
"Postoji jako velik prostor za gospodarski rast koji nam otvara mogućnost kvalitetno reguliranog digitalnog tržišta. Nužno je raditi na obrazovanju trgovaca i potrošača, informirati ih o mogućnostima i pravima kako bi se osjećali sigurno i kako bi im bilo isplativo koristiti alate digitalnog doba. Tu ključnu ulogu mora odigrati Europska komisija!", kazala je Borzan.
S druge strane, zbog fragmentiranog tržišta i visokih troškova dostave, 25 posto Europljana ne može kupovati proizvode putem interneta. Troškovi dostave se često predstavljaju kao nužan razlog za povećanje cijene proizvoda. Međutim, ostavljaju jako puno prostora za nelogičnosti i manipulaciju što od strane trgovca, što od strane kompanija za dostavu.
"Imamo primjere gdje je dostava paketa od 2 kilograma unutar Njemačke za rutu od 600 kilometara oko 7 eura, a dostava iz Njemačke u Nizozemsku za rutu od 40 km oko 17 eura", komentira Borzan.
Troškovi tzv. shippinga koje plati potrošač često nadmašuju stvarnu cijenu usluge dostave i to za nekoliko puta. Varanje potrošača je posebice izraženo ako je riječ o velikim kompanijama koje zbog količine imaju jako male troškove dostave po prodanom primjerku.
"Zajedničko tržište nema prekidač koji se uključi ili isključi ovisno o volji pružatelja usluga. Svi potrošači moraju imati poštene uvjete za internet kupovinu neovisno o mjestu stanovanja!", naglasila je Borzan.
>> Borzan Komisiji: Hrvatska je diskriminirana na digitalnom tržištu
>> Europarlamentarci godišnje sa strane zarade i do 18 milijuna eura
Gospođo doktor, gdje ste izvukli ovu floskulu i frazetinu. Izvoz da se povećava "On line", ma dajte molim vas. Proizvodnja kvalitetne robe, kao što je bilo do 1990. i ništa više. Tada su naši proizvođači u svim industrijskim segmentima bili prilagođeni međunarodnoj podjeli rada i tržišta. O ovo on lin si objesite mačku o rep za € 25.000 mjesečno.