Bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor i slovenski predsjednik Borut Pahor bili su glavne zvijezde večeri na proslavi dana Europske unije u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Dirljivi susret dvoje starih političkih prijatelja, koji su odmrznuli hrvatsko-slovenske odnose, izašao je izvan uobičajenih (uštogljenih) protokolarnih manira.
Prvo su se dugo gledali u oči, a onda je slijedio dugi, dugi zagrljaj. Bio je to, bez pretjerivanja, jedan od najdužih državničkih zagrljaja. Ovaj demokratski zagrljaj Kosor i Pahora može postati simbol dobrosusjedskih odnosa koji su zasnovani na uzajamnom uvažavanju, toleranciji i, zašto ne, ljubavi.
To treba cijeniti i njegovati jer nemaju svi izljevi nježnosti između državnika ovako pozitivnu simboliku. U bivšim komunističkim režimima u Istočnoj Europi bio je uobičajen Socijalistički bratski poljubac. Sastojao se od zagrljaja i međusobnog poljupca u obraz ili u rjeđim slučajevima u usta. Time se pokazivala posebna veza između vođa socijalističkih država. Zagrljaj i poljubac trebali su biti izraz sreće, bratstva i jednakosti. Najpoznatiji socijalistički poljubac dogodio se u Istočnom Berlinu 1979. na proslavi 30-te godišnjice osnutka Istočne Njemačke. Tada su se poprilično strasno u usta poljubili Leonid Brežnjev i Ericha Honecker. Međutim, kako taj poljubac nije bio iskren i s pozitivnim nabojem, Sovjetski savez i DDR su morali nestati s političke karte.
Ako je suditi po iskrenim emocijama u demokratskom zagrljaju Jadranke Kosor i Boruta Pahora, Hrvatska i Slovenija ne samo da će trajati vječno, nego će vječno živjeti i ljubav između dva naroda.
>>\'O susretu s Pahorom izvijestit ću Vesnu Pusić\'
