o POLITIci 90-ih

Kosor: Pozdravljam poklon žrtvama, no nismo bili agresor

kosor
Sanjin Strukić/PIXSELL
VL
Autor
Nikola Sever Šeni
15.04.2010.
u 18:20

Tko god govorio o politici Hrvatske 90-ih, ne smije preskočiti činjenicu da se rat u Hrvatskoj i BiH vodio zbog velikosrpske politike Slobodana Miloševića i njegovih sljedbenika - kazala je Jadaranka Kosor.

Tko god govorio o politici Hrvatske devedesetih, ne smije preskočiti činjenicu da se rat u Hrvatskoj i BiH vodio prije svega zbog velikosrpske politike Slobodana Miloševića i njegovih sljedbenika - komentirala je premijerka Jadaranka Kosor izjavu predsjednika Josipovića koji se ispričao za hrvatsku politiku prema BiH iz devedesetih.

- Drugo, nitko u Hrvatskoj ne smije preskočiti Deklaraciju o Domovinskom ratu koja je donesena 2000. godine, kada je na vlasti bila Vlada Ivice Račana, a predsjednik Sabora gospodin Tomčić. Deklaracija jasno kaže da je Domovinski rat bio pravedan, obrambeni i osloboditeljski i da Hrvatska nije posezala ni za čijim teritorijem - nastavila je Kosor te zaključila kako "u Deklaraciji piše da ona obvezuje sve državne dužnosnike i sve one koji su u prilici promicati istinu o Domovinskom ratu da to i čine".

Napomenula je i da nitko ne smije preskočiti da je 1995. potpisana Deklaracija o zajedničkoj suradnji Hrvatske i BiH, kao što piše, u obrani od srpske agresije, koja se poziva na sporazum o prijateljstvu i suradnji iz 1992:

- Potpisali su je, naravno, predsjednik Franjo Tuđman, Alija Izetbegović, ali i gospodin Zubak i gospodin Silajdžić. To su povijesne činjenice. Hrvatska je vodila obrambeni i osloboditeljski rat i nije posezala ni za čijim teritorijem.

Dakako, kazala je Kosor, Vlada pozdravlja svaki poklon svakoj žrtvi. Svaka žrtva zaslužuje da joj se pokloni.

- Ali ne treba, u tom kontekstu, zaboraviti činjenicu da je Hrvatska zbrinjavala, kad je nastao rat u BiH, stotine i stotine i tisuće izbjeglica iz BiH i Bošnjaka, ne pitajući nikoga za ime i prezime i snoseći taj trošak u potpunosti iz hrvatskoga državnog proračuna. Mislim da na to možemo biti osobito ponosni - istaknula je premijerka i objasnila:

- Svatko od nas koji obnaša i dužnost, tko među ostalim kreira i sukreira vanjsku politiku, mora voditi računa o ovim povijesnim činjenicama. Hrvatska nikada nije vodila agresorski rat. Hrvatska politika ni u devedesetima nije bila agresorska politika. To su povijesne činjenice.

Na pitanje je li se Josipović s njom konzultirao o istupu u BiH, Kosor je rekla:

- Ne, ne, ne, nije. Ja ću, čim se predsjednik vrati iz inozemstva, pozvati ga na jedan razgovor. I na ovu temu, ali ima još tema za razgovor.

Komentara 458

OB
-obrisani-
21:59 15.04.2010.

@ greg Kosor je hrvatsko prezime!

MI
mihapiha
21:53 15.04.2010.

ko je porušio most u Mostaru?!??

OB
-obrisani-
22:56 15.04.2010.

TAJNI DOKUMENTI POTVRDILI PARAGINE OPTUŽBE O TUĐMANOVOJ IZDAJI BOSANSKE POSAVINE ! Preozbiljne optužbe, potkrijepljene dokazima, diskvalificiraju povijesnu ličnost Franje Tuđmana da u bližoj budućnosti dobije u hrvatskoj političkoj povijesti, i u politici, položaj središnje političke figure zaslužna za obranu hrvatskih hrvatskih nacionalnih interesa povezani sa stvaranjem hrvatske države. Najnovija objava bivših tajnih dokumenata pod nazivom Izvješće predsjedničke Komisije Vijeća narodne obrane iz Ureda predsjednika Republike Hrvatske, nastalo i « nestalo» po nalogu prvog predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana 1992. godine, potvrđuje sve optužbe predsjednika Hrvatske stranke prava od 1992. do danas, kojima je Dobroslav Paraga (HSP1861.) teretio prvog predsjednika Hrvatske demokratske zajednice i Republike Hrvatske da je glavni krivac za izdaju Bosanske Posavine velikosrpskom agresoru. Kao što je poznato, Bosanska Posavina je pala 7. listopada 1992. pod velikosrpsku okupaciju, unatoč snažnoj obrani, prije svega hrvatskih dragovljaca, ali i Hrvatske vojske i specijalne policije Republike Hrvatske. Zagrebački tjednik Nacional objavio je u broju od 30. siječnja 2007. članak pod naslovom «Šušak je prodao Posavinu». Novinari u članku opisuju sadržaj izvješća predsjedničke Komisije Vijeća narodne obrane Republike Hrvatske, nastalo po nalogu predsjednika Franje Tuđmana u studenome 1992. godine, koji tjedan nakon neočekivanog pada Bosanske Posavine. Nakon što je izvješće Komisije, na čelu sa generalima HV Ivanom Čermakon i Josipom Lucićem (današnji načelnik Glavnog stožera HV) dovršeno ispitivanjem skoro svih sudionika šok-događaja oko pada Bosanskog Broda i cijele Bosanske Posavine, na svjetlo dana probila se ISTINA da je za pad Republici Hrvatskoj strateški važne Bosanske Posavine KRIV tadašnji ministar obrane RH Gojko Šušak, kojega se dovodi u vezu s veleizdajom Republike Hrvatske. Nažalost, u članku se, kao po nekoj nevidljivoj političkoj naredbi, kao nalogodavac veleizdaje zaobilaze Franjo Tuđman i Josip Manolić, iako druge činjenice, koje se u članku ne spominju, ukazuju upravo na predsjednika Tuđman i njegova pomoćnika i zamjenika Jožu Manolića, kralja hrvatske Udbe. Naprotiv, Manolić u Nacionalovu članku upire prst u mrtvoga Šuška, a svoju ulogu u veleizdaji Republike Hrvatske u cijelosti lukavo prešućuje. Zato Hrvatsko pravo ovime nadopunjuje navedene činjenice iz Nacionala kako bi hrvatska javnost, povjesničari i odgovorni političari mogli izvuči POUKU iz Tuđmanove politike krivih Drina koja je Republiku Hrvatsku i hrvatski narod danas dovela tu gdje je – pred svršenu činjenicu da je zapadna velikosrpska granica uz Savu i Unu umjesto na tisućljetnoj povijesno-civilizacijskoj granici na Drini. Koje negativne posljedice komunističko-fašistička tzv. « Republika Srpska » u BiH ima za RH i njenu blisku budućnost kao i za hrvatske generacije nakon F. Tuđmana uskoro će osjetiti na vlastitoj koži, posebno stoga što je vanjska politika Europske Unije već prilikom raspada Titove Jugoslavije i velikosrpske agresije na njene bivše republike i nove nezavisne države Hrvatsku i BiH pokazala potpunu nesposobnost, i dobrim dijelom pristranost u korist Srbije. U kolikoj mjeri će svoje greške iz Hrvatske i BiH prenjeti ili izbjeći prilikom aktualnog rješavanja problema Kosova, Bruxelles će pokazati Zagrebu da li hrvatsko društvo može opet očekivati nove probleme za svoju egzistencijalnu nacionalnu opstojnost ili ne. Uz EU, kosovski problem riješava i OUN (eksponent Marti Ahtisari), uz snažni utjecaj vlade Sjedinjenih Američkih Država, i uz veliku pozornost i diplomatski pritisak Ruske Federacije, tako da se već sada može nazrijeti početak novih problema za Republiku Hrvatsku, bez obzira što predsjednik Republike Hrvatske Mesić i predsjednik hrvatske vlade Ivo Sanader uopće i ne komentiraju što se to u bližem hrvatskom susjedstvu uopće događa, iako je aktualni premijer vlade Kosova bivši časnik Hrvatske vojske, g. Agim Ceku. Službeni Zagreb zauzima neutralni položaj, ako ne i pristranu stranu u korist Srbije, da se ne bi zamjerili beogradskoj čaršiji, dok se rijetke antivelikosrpske saveznike Hrvata – kosovske Albance praktički na Pantovčaku i u Banskim dvorima ostavlja na cjedilu, što je na tragu Tuđmanove politike stvaranja savezništva sa Slobodanom Miloševićem, kao primjerice u nultoj godini srpske povijesti kada je NATO 1999. godine tri mjeseca bombaridirao srpske oružane snage i vojne ciljeve na Kosovu, u Srbiji, u Beogradu, dok je Franjo Tuđman zagovarao ideju podjelu Kosova, zastupajući stajalište Miloševićeva mentora i tvroca srpskog «Mein Kampf-a» (Memorandum SANU) Dobrice Ćosića. NATO je tada prijetio bombaridiranjem mosta preko Dunava na hrvatsko-srbijanskoj granici ako F. Tuđman ne prekine opskrbu Srbije s naftom, koja se tada nalazila pod međunarodnim sankcijama zbog etničkog čišćenja na Kosovu. (Šećer na kraju i točku na “i” vrhovnik Republike Hrvatske stavio je u razgovoru s novinarkom (Ingrid Badurina) talijanskog lista “La Stampa” krajem svibnja 1999. godine, kojega je prenio režimski zagrebački list “Vjesnik” od 1.lipnja iste godine.)

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije