“Zalažem se za istinu, pomirenje i mir”, kazao je jučer predsjednik Kosova Hashim Thaçi prije nego što je ušao u sjedište Ureda posebnog tužitelja u Haagu, osnovanog kako bi istražio sve ratne zločine počinjene na Kosovu 1999. godine tijekom pobune kosovskih Albanaca protiv režima Slobodana Miloševića.
Naime, predsjednik Thaçi doputovao je jučer u Haag kako bi se tamo sastao s tužiteljem za ratne zločine koji je protiv njega u lipnju podnio prijedlog optužnice za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti te ga smatra odgovornim za ubojstva većeg broja osoba u vrijeme kada je on bio jedan od ključnih zapovjednika Oslobodilačke vojske Kosova (OCK).
Borba za slobodu
Thaçi je već bio odbacio svaku umiješanost u ratne zločine i istaknuo da će “nositi taj teret i braniti sebe i našu borbu za slobodu” i da neće dopustiti da “lažne optužbe odvlače pažnju od toga da Kosovo zauzme mjesto u međunarodnoj zajednici kao članica Ujedinjenih naroda, NATO-a i Europske unije”. Uz Thaçija, haaško Tužiteljstvo sumnjiči i predsjednika Demokratske partije Kosova i donedavnog predsjednika kosovskog parlamenta Kadrija Veselija, koji je bio zapovjednik protuobavještajne službe OCK, a sada je jedan od lidera kosovske oporbe.
Tužiteljstvo Haaškog suda priopćilo je 24. lipnja da je dva mjeseca ranije, 24. travnja, specijaliziranim vijećima Kosova podnijelo optužnicu “s deset točaka kojima se Hashim Thaçi, Kadri Veseli i druge osobe terete za niz zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, uključujući ubojstvo, prisilno nestajanje ljudi, progon i mučenje”. U optužnici se navodi da Thaçi, Veseli i drugi osumnjičeni iz optužnice snose kaznenu odgovornost za gotovo 100 ubojstava, a identitet žrtava, među kojima su kosovski Albanci, Srbi, Romi i osobe drugih nacionalnosti, kao i politički protivnici, poznat je. Nekoliko dana kasnije Thaçi je objavio da će podnijeti ostavku na položaj predsjednika Kosova bude li optužnica potvrđena pred Specijalnim sudskim vijećem za ratne zločine na Kosovu, koje također ima sjedište u Haagu.
Sudac za prethodni postupak koji odlučuje o Thaçijevoj optužnici je Francuz Nicolas Guillou. Ako se on uvjeri da je Tužiteljstvo utvrdilo osnovanu sumnju, sudac potvrđuje optužnicu i počinje suđenje. Ako se u to ne uvjeri, optužnica se odbacuje. Pred Tužiteljstvom od siječnja 2019. traju ispitivanja bivših pripadnika OCK, bilo u svojstvu osumnjičenih ili u svojstvu svjedoka, dok su prve optužnice podnesene u veljači 2020.
Na razgovor su do sada bili pozvani bivši premijer Ramush Haradinaj te ostali čelnici OCK: Azem Syla, Sami Lushtaku, Rustem Mustafa, Shukri Buja, a početkom prosinca na razgovor je pozvan i Kadri Veseli, predsjednik Demokratske partije Kosova i bivši predsjednik Skupštine Kosova. Predsjednik Kosova Thaçi, koji je u vrijeme izglasavanja ustavnih amandmana za formiranje suda 2015. bio prvi zamjenik premijera i šef diplomacije, krajem prošle godine u pismu američkom državnom tajniku Mikeu Pompeu iznio je uvjerenje da sud u Haagu radi suprotno od onoga kako je prvobitno bilo predviđeno i dogovoreno. Pompeo je na Thaçijevo pismo odgovorio da bi “ukidanje ili podrivanje radne strukture ili lokacije specijaliziranih vijeća ili specijaliziranog tužiteljstva na bilo koji način ozbiljno naštetilo međunarodnom kredibilitetu i ugledu Kosova”.
Još jedna bitka
Thaçi je poznat kao zapovjednik Operativne zone OCK u Mališevu i član Dreničke grupe OCK, koju je 1993. godine osnovao Adem Jashari. Kao predstavnik OCK Thaçi je bio član pregovaračkog tima kosovskih Albanaca tijekom pregovora sa Srbima. Neposredno nakon ulaska NATO-ovih snaga, Thaçi se predložio za premijera Kosova. Na parlamentarnim izborima na Kosovu održanima 17. studenog 2007. pobijedila je Thaçijeva Demokratska stranka Kosova.
DSK je formirao vladu s Demokratskim savezom Kosova predsjednika države Fatmira Sejudina, koja je stupila na dužnost 9. siječnja 2008. Od 2016. obnaša dužnost predsjednika Republike Kosovo. Gotovo svi gradovi na Kosovu u znak podrške oblijepljeni su velikim plakatima Thaçija i Veselija na kojima piše: “Heroji”. Veseli je kazao da će njegova bitka koju će voditi zajedno s Thaçijem u Haagu “biti trijumfalna”.
i bih bio za mir, pomirenje, nakon što bih se dobro nakrao, napravio teške zločine. nakon što su se dobrano obogatili na prodaji organa i srba i albanaca, sad bi svi htjeli biti jako dobri, mirni, prijatelji. istraga zaustavljena, svjedoci poubijani, to je taj način rada? danas svatko tk ose imalo razumije u filozofiju rata na kosovu zna da je račak insceniran.