Nema sumnje da će optužnica podignuta protiv predsjednika Kosova Hashima Thaçija i još devetero zapovjednika Oslobodilačke vojske Kosova zakomplicirati moguće postizanje mirovnog rješenja između Kosova i Srbije te će ponovno dići tenzije. I dok bivši zapovjednici i borci OVK tvrde da neće dopustiti uhićenje svojih zapovjednika i njihovo slanje u Haag, predsjednik Thaçi je bez ikakvog komentara na svom Facebook profilu promijenio naslovnicu i stavio sliku s crnom pozadinom na kojoj se ističe amblem OVK. U političkom vrtlogu u koji je upao Balkan analitičari su uvjereni da će prijedlog optužnice protiv Thaçija i snažne reakcije koje je izazvao, od posljedica za samog Thaçija, imati daleko veći značaj za regiju i šire, gdje se za prevlast utjecaja natječu SAD, Rusija, Kina, Turska i pojedine arapske zemlje. I svi će postavljati pitanja o vanjskoj politici EU prema Kosovu. Pitanje koje se nameće jest zašto je prijedlog optužnice objavljen u vrijeme kada je predsjednik Thaçi bio na putu prema Washingtonu, gdje je trebao sudjelovati na sastanku o novim odnosima s Beogradom, čiji je domaćin trebao biti specijalni izaslanik američkog predsjednika Richard Grenell.
Thaçi i Hoti trebali su se sastati danas, u subotu 27. lipnja, sa srbijanskim izaslanstvom na čelu s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, u prvom krugu pregovora o normalizaciji odnosa sa SAD-om kao posrednikom. Optužnica Thaçija, bivšeg zapovjednika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) i još devet zapovjednika OVK među kojima i Kadrija Veselija, bivšeg predsjednika kosovskog parlamenta, zapovjednika protuobavještajne službe u vrijeme rata na Kosovu krajem devedesetih, a trenutačno vođe kosovske oporbe, tereti za kaznenu odgovornost za gotovo 100 ubojstava.
Pravda za žrtve
Analitičari su uvjereni da je optužnica protiv Thaçija i ostalih došla u vrijeme prije pregovora u SAD-u zbog straha tužitelja da predsjednik Thaçi namjerava ispregovarati neku vrstu amnestije za zločine za koje ga se tereti. Iako su Thaçi i ostali dužnosnici na Kosovu vjerovali da će SAD, odnosno Donald Trump negativno reagirati i odbaciti takvu vrstu optužnice, suprotno njihovu očekivanju američka administracija smatra da je podnošenje prijedloga optužnice za ratne zločine protiv Thaçija i još devet osoba korak naprijed prema pravdi i procesu pomirenja na zapadnom Balkanu.
“Ovaj korak neophodan je da bi se unaprijedila vladavina prava i dobila pravda za žrtve na Kosovu, a zemlja se odmaknula od ovog strašnog razdoblja i pridružila euroatlantskoj zajednici”, stoji između ostalog u priopćenju američke administracije. Iako se dulje vrijeme špekuliralo da američki predsjednik Donald Trump za Kosovo ima drugu viziju i planove i po njegovu mišljenju svi ratni zapovjednici, odnosno jastrebovi moraju otići s vlasti jer bez toga neće doći do mira i stabilnosti na Balkanu, optužnica protiv Hashima Thaçija i još devetero izuzetno važnih osoba i u redovima OVK i danas na političkoj sceni Kosova zapravo je potvrda Trumpovih namjera i doktrine.
Nakon odlaska Ramusha Haradinaja i nedavno Albina Kurtija s mjesta premijera Kosova, na red je došao i Hashim Thaçi koji funkciju predsjednika ne može obnašati s haaškom optužnicom za ratne zločine. Izborom Avdullaha Hotija na mjesto premijera Kosova, što je bila najveća želja američkog predsjednika Donalda Trumpa, počeo je proces kojim Trump miče s važnih političkih funkcija sve ratne zapovjednike kako bi mogao provesti svoju političku strategiju, ne samo na Kosovu već i na Balkanu. Donald Trump nije više mogao tolerirati tvrdoglave i ratoborne političare koji su se protivili provođenju njegove politike na Kosovu. Trump je predugo čekao da vlada Ramusha Haradinaja i Albina Kurtija povuče carine na robu iz Srbije u iznosu od 100 posto, koje je uveo Ramush Haradinaj koji unatoč pritiscima iz SAD-a nije popuštao. Za poziv s Međunarodnog kaznenog suda u Haagu, koji je dobio Haradinaj, analitičari su uvjereni da je bio namješten od SAD-a te povod za njegov odlazak s funkcije premijera. Bolje nije prošao ni Albin Kurti koji je ukinuo carine, ali je uveo reciprocitet prema kojem na svoj robi koja je namijenjena za prodaju na Kosovu mora stajati deklaracija Republika Kosovo. I sam Kurti za svoje rušenje krivi Richarda Grenella, posebnog izaslanika američkog predsjednika Donalda Trumpa za pregovore Srbije i Kosova.
Milijarde za protektorat
Vladimir Filipović, vanjskopolitički novinar beogradskog Blica, kazao je za Večernji list da je američki predsjednik Donald Trump svojim potezima pokazao da SAD polako gubi strpljenje kada je u pitanju rješavanje problema Kosova.
“S jedne strane stoji njihov protektorat koji već 20 godina zasipaju milijardama dolara i ne uspijevaju od njega napraviti ništa što imalo sliči na državu, koju pritom više od pola svijeta ne priznaje, dok je s druge strane zemlja s kojom već 30-ak godina imaju trnovite odnose. Vrijeme prolazi, a kosovski čvor i dalje je čvrsto vezan. Svjetskoj supersili koja je dobrim dijelom utjecala na sadašnje stanje na Balkanu očigledno je prekipjelo. Točnije, prekipjelo je Trumpu. Jer, da je na čelu Bijele kuće netko drugi, teško da bi se ovako iznenadno pokrenula ofenziva za rješenje Kosova nakon godina tapkanja u mjestu”, govori Filipović ističući kako je nekoliko razloga za ovako sirovu diplomaciju američkog predsjednika.
“Prvi je taj što je u izbornoj godini i svjestan je da, s obzirom na količinu neprijatelja koje ima, kako vanjskih tako i u samoj Americi, mora učiniti nešto što će u očima javnosti predstaviti kao jak potez i tako skupiti poneki politički poen, koliko god problem Kosova za prosječnog Amerikanca bio minoran u odnosu na, recimo, kataklizmu koju su napravili na Bliskom istoku ili velike rasne nemire koji bukte širom zemlje. Drugi je taj što Trump nema namjeru rasipati novac u kvazidržavu u kojoj i dalje šerifuju ratni zločinci, izuzev današnjeg premijera Avdullaha Hotija i njegovog mentora Ise Mustafe, i to bez ikakva efekta. Isto tako, jedan od razloga je i bolna politička nemoć Europske unije da bilo što napravi po pitanju Kosova. U obranu EU, najveću opstrukciju doživljavali su upravo od SAD-a jer teško da bi se Thaçi, Haradinaj ili netko treći bez blagoslova Washingtona tako hrabro usprotivio Bruxellesu, počevši od ukidanja taksi pa sve do formiranja famozne Zajednice srpskih općina”, uvjeren je Filipović koji smatra kako je tajming podizanja optužnice jako zanimljiv.
“Ne treba zaboraviti da kancelarka Angela Merkel, kod koje je srpski predsjednik nebrojeno puta išao po savjet i koja se protivi američkoj metodi rješavanja problema, polako odlazi u političku mirovinu”, naglasio je Vladimir Filipović.
Ono čemu se protivila njemačka kancelarka Angela Merkel jest podjela Kosova što je i bio zadatak predsjednika Kosova Hashima Thaçija, koji nije realizirao u svom petogodišnjem mandatu zbog jastrebova i bivših zapovjednika OVK.
Trumpova je ideja o rješavanju kosovsko-srpskog pitanja korekcija granica, odnosno razmjena teritorija Srbije i Kosova, tako da Srbija dobije sjever Kosova, a Priština većinski albansku Preševsku dolinu. Ideju o takvom načinu rješavanja srpsko-kosovskog pitanja sam predsjednik Kosova Hashim Thaçi potvrdio je intervjuu za Obzor u listopadu 2018. godine ističući kako je o tome razgovarao s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem uz blagoslov Trumpove administracije i tadašnje visoke predstavnice Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Federice Mogherini. Ideji o razgraničenju usprotivili su se jastrebovi i bivši zapovjednici OVK na čelu s Ramushom Haradinajem, Kadrijem Veselijem i Fatmirom Limajem. Iako je na početku Albin Kurti pokazao spremnost na rješavanje srpsko-kosovskog pitanja, pa čak i na razgraničenje, odnosno razmjenu teritorija, u zadnji trenutak odustao je od takve vrste rješenja zbog čega je bio kažnjen i u vrlo čudnim okolnostima smijenjen s funkcije premijera.
Neće dugo opstati
Postavljanjem na mjesto premijera Avdullaha Hotija, koji dolazi iz redova konzervativnog dijela Demokratske lige, analitičari su uvjereni da će provoditi već zacrtanu politiku Donalda Trumpa o razmjeni teritorija između Srbije i Kosova. Glavni Trumpov čistač ratnih zapovjednika bivše Oslobodilačke vojske Kosova je Richard Grenell, koji je bio i veleposlanik SAD-a u Berlinu i Trumpov vjerni sljedbenik i poslušnik kojeg je imenovao za svog specijalnog izaslanika za “mirovne pregovore” između Srbije i Kosova. Mnogi analitičari pitaju se zbog čega se Donald Trump želi vanjskopolitički angažirati baš na Balkanu koji više nije centar sukoba globalne političke veličine. Ono što je indikativno jest da se Grenellovo angažiranje na Balkanu razvilo u američko-europsku borbu za moć kakvu regija nikada prije nije imala. Međutim, analitičari su uvjereni da ni Hotijeva heterogena višestranačka koalicija neće dugo opstati na vlasti jer neće moći provesti suludu američku politiku o podjeli, odnosno razgraničenju što bi na Balkanu otvorilo Pandorinu kutiju. Indikativno je da su dvadeset godina nakon kraja rata u Kosovu još mnoge rane otvorene, a pomirenje Srbije i Kosova daleka budućnost.
Ostavite se ovih tema..Nista vi ne razumijete..To je viša politika za vas...Evo Bere I Plenkija. na TV...Muppet show...