U Nuklearnoj elektrani Krško održava se visoka razina nuklearne sigurnosti kako bi se spriječile nezgode i u trideset godina njezina rada nije došlo ni do jednog izvanrednog događaja koji bi se klasificirao više od nultog stupnja, što je prva od četiri kategorije mogućih: nenormalni događaj, početna opasnost, objektna te opća opasnost, kazao je Predrag Širola, tehnički direktor NE Krško.
Događaj nultog stupnja
U događaje nultog stupnja spada i nedavni problem s palicom dugom 50 cm koja je pri remontu nađena na dnu bazena dok su premještali gorivo u bazen za istrošeno gorivo.
– Riječ je o dijelu gorivog tijela, kakvih u reaktoru ima 28 tisuća. Inspekcijom smo utvrdili na kojem je elementu palica bila, uza sam rub obodne ploče. Identificirano je propuštanje goriva manje od tri posto od dopuštene granice, što je bez utjecaja na ljude, okoliš i sigurnosni status NE – pojasnio je pokazujući nam fotografije odlomljenog dijela Hrvoje Perharić, član uprave elektrane, čije je vodstvo jučer ugostilo hrvatske novinare koje je onamo povelo čelništvo hrvatske Državne uprave za zaštitu i spašavanje. Perharić je dodao da su u remontu ultrazvučno pregledali sve gorive elemente, isprali one koji su vraćeni u jezgru, rekonstruirali gorivo te izmijenili gorive palice na četiri goriva elementa. U remontu 2015. godine planiraju izmjene koje će smanjiti vibracije gorivih šipki, kakve su dovele do ovog lomljenja. Stalnim pregledima, izmjenama, poboljšanjem sigurnosnih sustava i nizom inspekcija elektranu sustavno moderniziraju pa je ljudi koji su prije više godina u njoj radili, danas ne prepoznaju kad dođu, tvrdi Darko Kavšek, direktor kvalitete i nuklearne sigurnosti. Pokazatelji govore o značajnom smanjenju rizika od požara, poplava i potresa tijekom godina, a nakon 11. rujna 2001. Slovenija je od američke regulatorne komisije (NRC) dobila tada tajne upute za američke elektrane koje, među ostalim, predviđaju opremu kakva služi i u slučaju udara zrakoplova. Nakon katastrofe u Fukushimi 2011., taj je dokument postao javan. NEK-ov pak tehnološki koncept triju rashladnih krugova predviđa automatsko gašenje reaktora u slučaju povećanja snage, zbog čega, tvrde odgovorni, u Krškom nema opasnosti od događaja poput onog u Černobilju.
Zbog svega, odgovorni u nuklearki 25 kilometara udaljenoj od Zagreba smatraju da su ispunjeni svi uvjeti za nastavak rada nuklearke i poslije 2023. godine, točnije – do 2043. godine. Do 2023. NEK će imati dovoljno mjesta za skladištenje srednje i niskoradioaktivnog otpada u krugu elektrane – danas je to nevjerojatno mala zgrada od otprilike nekoliko stotina kvadrata u golemom kompleksu nuklearke, koja čuva 13 tisuća dvjestolitarskih bačava otpada stvorenog od početka rada.
Tablete preventivno
Međutim, Slovenija i Hrvatska, vlasnice elektrane Krško, imaju zajedničku obvezu rješavanja pitanja odlaganja nuklearnog otpada, a najbolje bi bilo da to bude na jedinstvenoj lokaciji. U suprotnom, dvije godine nakon završetka rada NE suvlasnička država mora primiti polovicu otpada. Na pitanje o nedavnoj opskrbi stanovnika Krškog tabletama kalijeva jodida, odgovoreno je da je riječ o preventivi kakva je od 2010. propisana u Sloveniji.
>> Problemi nakon remonta: Naglo zaustavljen rad u NE Krško!
Reklamerski članci o nuklearnoj energiji su svugdje popularni pa i kod nas, lijepo i profi. Nema riječi o najvećem problemu i stoljetnom riziku za vječno kontaminiranje Zagreba i time Hrvatske kao funkcionalne države. Ni ne spominjemo problem svih elektrana, stanjeje visokoradioaktivnog istrošenog goriva u tom bazenu. Ak neznate istrošeno gorivo se mora hladiti stoljećima i ak im crkne hladjenje zbog potresa ili poplave najbolje je preseliti se južnije od Splita a državi nazvati ove iz Fukušime, oni se tam spremaju na 50 godina do 500 godina radova. Količina radioaktivnosti u kritičnom bazenu u Fukušimi kojeg sad počinju pokušavati sanirati je više od 10.000 puta veća od bombe na Hirošimu , prava sitnica rekel bi Sir Oliver. Naravno, glavni rizik za vječno iseljenje Zagreba je potres iznad 6 Richtera ili kakva stoljetna poplava, kladionice znaju šanse.