Nikola VII. Zrinski (1620. – 1664.), hrvatski ban, vojskovođa i pjesnik, nekako se uvijek nađe u sjeni svog opjevanog pradjeda, sigetskog junaka Nikole Šubića Zrinskog i mučki pogubljenog brata Petra Zrinskog. Da, ima i on spomenike po Hrvatskoj, jedan od njih nalazi se na ulazu u čakovečki perivoj, no u susjednoj Mađarskoj, u pograničnom području u kojem žive i pomurski Hrvati, njeguje se pravi kult tog junaka. O njemu se u školama, pišu se pjesme, djeca crtaju slikovne prikaze njegovih junačkih pohoda, trči se utrka njemu u čast, dječaci polažu prisegu i postaju kadeti Nikole Zrinskog, javno se čitaju njegova književna djela...
Prisegnulo 45 dječaka
– Naša škola od 1991. godine nosi ime Nikole Zrinskog s kojim je i povezan i cijeli Kerestur. Šest kilometara od škole nekad je bila tvrđava Novi Zrin. U djetinjstvu sam slušala priče o njemu koje mi je pričala baka. Tako je vjerojatno bilo i u ostalim obiteljima, u kojima se se priče prenosile iz generacije u generaciju. Baka mi je govorila o tome kako je Nikola dojahao u Kerestur, gdje se njegov konj na izvoru napio vode. Postalo nam je s vremenom jako važno da njegujemo kulturu i baštinu obitelji Zrinski – kaže nam ravnateljica osnovne škole u Murakeresztúru (Keresturu) Anica Kovács Kővágó. Posebno je dojmljiva ceremonija primanja dječaka, učenika petih i šestih razreda, u kadete Nikole Zrinskog.
“Čisti od vode Mure i zvirála, batróven od jogna, presegnem pred Bogom i čuvékom kaj bóm véren kadét. Náj mi kažejo póta čiste idéje, vélke miseli i poštenje Zrinji Miklóša”, izgovaraju se riječi prisege na mađarskom jeziku i na kajkavskom narječju. Udruga Zrinski kadeti osnovana je 2009. godine, a prisegnuti može samo učenik uzorna vladanja koji je spreman prihvatiti njegovanje tradicije Zrinskih i povijesti stanovništva uz rijeku Muru. Udruga ima svoju zastavu, a kadeti nose sablje i posebne odore izrađene prema starim nacrtima. Do prošle je godine 45 dječaka prisegnulo na ceremoniji u sklopu Dana Zrinskih.
“Zovem vučenika nék si zapere róke vu vódi Mure i Zrinji zdenca i ták čisti, nék si drži róke ober jognja svéče, i ták batróven, nék zeme prék sablo”, poziva meštar ceremonije.
– Ceremonija je slična onoj kakvu ima Zrinska garda u Čakovcu, s kojom jako lijepo surađujemo – dodaje ravnateljica koja je ujedno i predsjednica udruge. Pomurski Hrvati u Mađarskoj trude se održati na životu i hrvatski jezik.
– Pošto živimo u pograničnom području, raste interes za učenje hrvatskog jezika. Uče ga roditelji, a onda i djeca imaju volju – kaže ravnateljica. U Mađarskoj tumače da je, u vrijeme kad su Mađari stigli na prostor Ugarske, velik broj panonskih Slavena pobjegao na područje sjeverne Hrvatske, gdje su se s vremenom “stopili” s Hrvatima. Trianonskim mirovnim ugovorom Međimurje je pripalo Jugoslaviji i počele su se gubili gospodarske, rodbinske i prijateljske veze. Erika Racz piše da se u Pomurju 1910. godine Hrvatima izjasnilo 73 posto stanovnika, 1930. godine 36, a 1940. samo 17 posto. Danas škola ima oko 160 djece koja uče i hrvatski jezik. Kip Nikole Zrinskog postavljen je ispred školske zgrade, u hodniku je reljef na koji učenici osmih razreda svake godine vežu vrpce. Na reljefu je i rečenica: “Örökké él, ki becsülettel hal meg” ili u prijevodu “Navek on živi ki zgine pošteno”. To je ujedno i svojevrsni moto škole. U rujnu učenici prvog razreda na hrvatskom i mađarskom jeziku prisežu da će učiti i živjeti u duhu Nikole Zrinskoga. Sa zida ih sa slike promatra i čuva mali Nikola. Na kraju svečanosti polažu se vijenci ispred njegova kipa. Organiziraju se i natječaji na zadanu temu, a prošle godine izrađivali su makete utvrde u Ozlju, rodnom mjestu Nikole Zrinskog.
Bitke i književna djela
Njemu u spomen vozi se biciklistička utrka do Novog Zrina, utvrde koju je Nikola bez podrške bečkog dvora dao podići 1661. godine radi obrane od Turaka, na lokaciji blizu ušća Mure u Dravu. Utvrdu je nakon nekoliko pokušaja turska vojska predvođena velikim vezirom Fazilom Ahmad-pašom Ćuprlićem osvojila 1664. godine i do temelja je razorila. Svakog 18. studenog, na dan Nikoline smrti, viši razredi posjećuju utvrdu Novi Zrin, gdje polažu vijence. U Mađarskoj Nikolu slave kao hrvatskog bana, glavnog gospodara županija Zala i Somogy. Slave njegove bitke protiv Turaka, ali i njegova književna djela i drže ga najvećim imenom mađarske barokne književnosti. Nikola se smatrao Hrvatom, o čemu svjedoči i njegova rečenica iz jednog pisma, u kojem piše: “Inače, svjestan sam, dapače znam, i neću zatajiti da sam Hrvat, i to Zrinski”. Studirao je na isusovačkom učilištu u Grazu, a potom i u Beču i Trnavi. U dvorcu u Čakovcu oformio je bogatu knjižnicu Bibliotheca Zriniana. Poginuo je pod nikad do kraja razjašnjenim okolnostima u studenom 1664. u lovu na vepra kod Čakovca, u lovištu zvanom Kuršanečki lug. Usmrtio ga je ranjeni vepar zabivši mu kljovu u vrat, no postojale su i sumnje da je iza svega stajao bečki dvor.
VIDEO Od 12. veljače do 15. svibnja posjetite izložbu "Hrvatska svijetu"
Taj dio Madžarske, tribao bi bit dio Cro Domovine!!!